Na kraju 2024. godine ukupna površina minski sumnjivog područja u Hrvatskoj je 49,3 kvadratna kilometra i obilježena je s 2610 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i mogućnost pronalaska neeksplodiranih ubojitih sredstava, stoji u Planu protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2024. godinu koje je na sjednici Vlade podnio Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
„Kao rezultat izvršenih poslova razminiranja te općeg i tehničkog izvoda u 2024. godini, minski sumnjivo područje je smanjeno za 42,8 četvornih kilometara. Za poslove protuminskog djelovanja u prošloj godini je utrošeno 66,2 milijuna eura, te je nastavljane trend većeg osiguranja sredstava iz fondova Europske unije, prošle godine je to iznosilo 20,9 milijuna eura, što je predstavljalo 31,5 posto ukupno utrošenih sredstava“, naveo je Božinović.
Minski sumnjivo područje obuhvaća 47,2 kvadratna kilometra zagađenih minsko-eksplozivnih sredstvima na području 16 jedinica lokalne samouprave u tri županije. U Sisačko-moslavačkoj županiji preostalo je još 3,5 kvadratna kilometra minski zagađenog područja.
Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja je u 2024. godini izdano 55 potvrda o isključenju iz minski sumnjivog područja, pronađene su i uništene 1.102 protupješačke i 4 protuoklopne mine te 377 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.
„Što se tiče Plana za 2025. godinu, planira se obavljanje poslova izviđanja i razminiranja na svim preostalim područjima zagađenim minsko-eksplozivnim sredstvima u Hrvatskoj na površini od 47,2 četvorna kilometra te obavljanje poslova razminiranja na područjima zagađenim isključivo neeksplodiranim ubojitim sredstvima uslijed eksplozija vojnih skladišta površine 2,1 četvorna kilometra. U 2025. godini iz svih izvora financiranja osigurano je 76,2 milijuna eura, od čega 42,6 milijuna eura, ili gotovo 56 posto iz fondova Europske unije“, dodao je Božinović.
U ovoj godini razminiranja su planirana prema 71 idejnom planu razminiranja. „Zaključno naglašavam da smo ovim Planom obuhvatili obavljanje poslova razminiranja na svim preostalim minsko sumnjivim područjima Hrvatske te su osigurane pretpostavke da do 1. ožujka 2026. godine Hrvatska na svom području više nema minske opasnosti, kao što je i planirano Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, a na temelju i obveza preuzetih Ottawskom konvencijom“, zaključio je Božinović.
Područja koja su zagađena isključivo neeksplodiranim ubojitim sredstvima uslijed eksplozija vojnih skladišta površine je 2,1 kvadratni kilometar na području Karlovačke, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije i ta se područja razminiraju prema posebno propisanom načinu obavljanja razminiranja. Kako stoji u planu, pod minama su najviše šume i šumska zemljišta, a procjenjuje se kako je na minski sumnjivom području više od pet tisuća komada raznih minsko-eksplozivnih sredstava.