U organizaciji Zajednice udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije, Top-Terma d.o.o. i Turističke zajednice Općine Topusko, a pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog pčelarskog saveza, Turističke zajednice SMŽ i Turističke zajednice Općine Topusko, 15. i 16. veljače održani su u Topuskom 24. Dani meda “Zlatna pčela” i 19. županijsko ocjenjivanje meda.

Manifestaciju je svečano otvorio župan Ivan Celjak naglasivši kako je riječ o najstarijoj i najznačajnijoj manifestaciji posvećenoj pčelarstvu i mednim proizvodima u Hrvatskoj.
„Drago nam je da se već više od dva desetljeća održava ova sjajna manifestacija u Topuskom. Sisačko-moslavačka županija ima sjajnu suradnju s pčelarima s područja naše županije, kojima čestitamo na entuzijazmu i ljubavi koje ulažu u bavljenje pčelarstvom. Vodeća smo županija po broju košnica u Hrvatskoj i naši pčelari postižu izvrsne rezultate, posebno naši petrinjski pčelari koji su dobili oznaku izvornosti za Banski kestenov med“, rekao je župan i dodao kako je u protekloj godini Sisačko-moslavačka županija pčelarima isplatila je oko 41 tisuću eura za pomoć pri očuvanju pčelinjeg fonda i sufinanciranje nacionalne staklenke za med Hrvatskog pčelarskog saveza.
Kako je pojasnio predsjednik Zajednice udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije Damir Bukvić, u županiji djeluje 9 pčelarskih udruga koje su za 2025. godinu prijavile 50 915 košnica i 919 pčelara. Dakle, od ukupno 450.000 košnica na području Hrvatske, gotovo 51.000 nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije.

U sklopu manifestacije održan je medni doručak i zanimljivo predavanje „Rastimo s medom“ za učenike OŠ Vladimira Nazora Topusko i Dječjeg vrtića Topusko, kojem je naglasak bio na važnosti meda, a kojeg je vodio predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
Održan je i stručno-znanstveni skup, a gosti su mogli posjeti i preko 30 izložbeno-prodajnih štandova. Središnji dio manifestacije bila je podjela vrijednih priznanja pčelarima za medove koje su dali na ocjenjivanje na Agronomski fakultet u Zagrebu.

Ove godine je zaprimljen najveći broj uzoraka meda za analizu, njih čak 158. 31 uzorak zaslužio je zlato, 74 su dobila srebro, 47 broncu, a 6 priznanja.
Šampion ovogodišnje „Zlatne pčele“ je Nenad Radučević iz Petrinje čiji je kestenov med dobio maksimalan broj bodova.

Izvrsne rezultate postigli su i brojni moslavački pčelari.
Među popovačkim pčelarima Dražen Kocet osvojio je zlato za kesten i srebro za cvjetni med, Darko Uremović zlato za amorfu, a Ivan Vinceković zlato za cvjetni med. Edo Hojnik osvojio je srebro za kesten i medljikovac te broncu za cvjetni med, Mladen Marković srebro za dva uzorka meda od metvice, kao i za cvjetni med te bagrem te broncu za kesten. Ante Beroš dobio je srebro za dva uzorka cvjetnog meda i jedan uzorak meda od lipe, Marijo Milek srebro i broncu za cvjetni med, Višnja Novačić srebro za lipov med i broncu za bagremov, Darko Ozimec srebro za metvicu, dok je Marko Jagnjić dobio broncu za cvjetni i bagremov med.
Od kutinskih pčelara srebrne su medalje dobili Simeon Nikić za medljikovac, Igor Pecko i Bojan Plavšić za amorfu, Branko Bazina za cvjetni med i Antonia Đurak za bagremov. Broncu su osvojili Boro Đurđević za med od kestena i Ivan Božić za med od metvice.

Među brojnim gostima bila je i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. „Ovogodišnja „Zlatna pčela“ još jednom je potvrdila status Sisačko-moslavačke županije kao najmednije županije u Hrvatskoj. Zahvalna sam našim pčelarima jer čuvaju pčele koje su zaslužne za oprašivanje bez kojeg nema proizvodnje hrane, a hrana nam je svima potrebna za život“, rekla je Petir iskazavši pritom potporu za osmišljavanjem novih mjera koje će osigurati njihov opstanak i unaprijediti njihov rad.