Mještani Velike Ludine protive se izgradnji klaonice peradi s kafilerijom

Apel većine mještana Općine Velika Ludina:

U naše se mjesto dovodi megalomanski projekt koji nas je ostavio zbunjenima i prestrašenima. Kao stanovnici ove općine, smatramo da smo trebali biti uključeni u proces odlučivanja o projektu od samog početka. Nedostatak pravodobnih i transparentnih informacija, kao i ograničene mogućnosti za konzultacije, izazvali su dodatnu zabrinutost i osjećaj nepovjerenja. 

Tvrtka PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o. ČAKOVEC planira izgradnju postrojenja za klanje i preradu peradi u industrijsko-poslovnoj zoni naselja Velika Ludina. Kapacitet klaonice peradi predviđa se na oko 225.000kom/dan, kapacitet gotovih proizvoda oko 186t/dan te kafilerije kapaciteta 141t/dan. Na temelju idejnog rješenja projekta izrađena je “Studija o utjecaju na okoliš postrojenja za klanje i preradu peradi Vidrenjak, Općina Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija” u kojoj su navedene brojne tvrdnje koje zabrinjavaju mještane naselja Velika Ludina, ali i susjednih naselja Vidrenjak, Grabrov Potok i šire. Prvenstveno je zabrinjavajući izbor lokacije izgradnje, samo postrojenje smješteno u industrijsko-poslovnoj, odnosno gospodarskoj zoni naselja Velika Ludina, međutim već prve kuće i građevinska zemljišta koja pripadaju stambenom djelu naselja nalaze se na tek 35m od planiranog postrojenja. Ovo megalomansko postrojenje bi od centra Velike Ludine, gdje se između ostalog nalaze škola i vrtić, bilo udaljeno svega 500 metara. U općini Velika Ludina, domu 2.283 stanovnika, poljoprivreda nije samo gospodarska djelatnost, već i način života, duboko ukorijenjen u zajednici. Posljednjih godina raste posvećenost ekološkim tehnikama uzgoja, vođena brigom za prirodu i željom za očuvanjem tla i okoliša za buduće generacije. Studija navodi kako će se za sprječavanje neugodnih mirisa i onečišćenja zraka u postrojenju koristiti razni pročistači i tehnike za filtriranje zraka, ali će njihova godišnja emisija CO2 i dalje iznositi više od 16.800t (za usporedbu: ugljični otisak po stanovniku u ruralnom području je 1 do 2 tone CO2/godišnje, za cijelu općinu recimo 5000t CO2/godišnje). Također valja spomenuti kako je u Studiji navedeno da će se prva mjerenja kvalitete i onečišćenja zraka te razine buke provesti tek kada pogon krene s proizvodnjom. Mjerne stanice za onečišćenje koje bi se trebale postaviti nigdje u studiji nisu navedene. Velika zabrinutost mještana leži i u namjeri da se “pročišćene” otpadne vode planiraju ispuštati u obližnju rijeku Česmu. Česma (koja u ljetnim mjesecima ima protok gotovo 0, a prosječnu visinu oko metar) je pritok Lonje te se nalazi na minimalnoj udaljenosti od Parka prirode Lonjsko polje koje je iznimno važno stanište ptica i riba u Europi. Ravnatelj PP Lonjsko polje tvrdi kako nije bio obaviješten o projektu te je zamolio da naša saznanja podijelimo s upravom PP. Naglašavamo i da je ovaj projekt prvobitno trebao biti u Letovaniću, gdje za njega nije dobivena dozvola zbog niskog protoka rijeke Kupe. Rijeka Česma ima daleko niži protok od Kupe pa se i ovdje javlja velika nelogičnost. Osim toga, smatramo da crpljenje vode od 80l/s u neposrednoj blizini Podzemnog Skladišta Plina Okoli može narušiti statiku postrojenja, a i nama običnim građanima smanjiti ili posve uskratiti mogućnost korištenja vlastite vode iz bunara. Kao benefit se navodi otvaranje 1200 radnih mjesta, za koje stanovništvo, koje je velikom većinom zaposleno, nema iskazanog interesa. To nas dovodi do vjerojatnog uvođenja 1200 stranih radnika u mjesto od 2283 stanovnika, čije bi dovođenje promijenilo svakodnevni život, infrastrukturu i kulturni identitet našeg mjesta. Mnogobrojne nelogičnosti i kontradiktornosti spomenute Studije dodatno su došle do izražaja prilikom njenog javnog izlaganja u sklopu javne rasprave, koja se održala u četvrtak, 7.11.2024. u prostorijama Općine Velika Ludina. Na komentare i negodovanje prisutnih građana zbog manjaka transparentnosti i nedovoljne informiranosti mještana o odvijanju javne rasprave odgovoreno je neugodnim prijetnjama o pozivanju policije. Da ovaj problem nadilazi lokalnu samoupravu Općine Velika Ludina svjedoči i upit saborske zastupnice Marijane Petir državnom tajniku Tugomiru Majdaku prilikom sjednice održane tog istog dana, 7.11.2024. Upit možete pogledati na poveznici: https://cloud.sabor.hr/f/b2e68a4715634cdab2c8/ 

Koji su razlozi za odabir ove lokacije, unatoč predvidljivom značajnom utjecaju postrojenja ovakvog kapaciteta na kvalitetu života lokalnog stanovništva, kako u pogledu prometa, tako i u društvenom i okolišnom kontekstu? Potrebna nam je konkretna potpora i odgovori kako bismo se mogli dodatno informirati, poduzeti sve zakonski dopuštene korake te zaštititi život i okoliš naše zajednice.

Predstavnici građanske inicijative mještana Općine Velika Ludina