U Muzeju Moslavine u Kutini sinoć je predstavljena knjiga „Zorka Sever, umjetnica našeg kraja“, autorice Slavice Moslavac. Nakon Popovače, odakle potječe ova svestrana umjetnica, knjiga je predstavljena u Kutini kako bi podsjetila na Zorkino ime, a zasigurno će biti predstavljena i u drugim gradovima. Većina je čula za Zorku Sever prilikom raznih kulturnih događanja, škola u Popovači nosi njezino ime, no koliko o Zorki Sever malo znamo, shvatili smo upravo s ovom knjigom koju je uvodno najavila ravnateljica Muzeja Moslavine, Jasmina Uroda Kutlić.
Slavica Moslavac, svima je znana kutinska etnologinja i muzejska savjetnica i strastvena zaljubljenica u tradiciju Moslavine. Bilo je samo pitanje vremena kada će napisati ovu knjigu jer velika je šteta da ono što vrijedi iz kulture, umjetnosti i tradicije našega kraja ostane neistraženo.
Zorka Sever slikarica je i pjesnikinja rođena 1894. u Popovači kao Olga plem. Getz. Djelovala je na više kulturnih područja koja su bila sastavni dio njezinog života. Knjiga govori o njezinom etnografskom, slikarskom i spisateljskom radu. Široki su bili njezini interesi, a potreba očuvanja fragmenata toga vremena vrlo jaka, o čemu upravo svjedoči njezina ostavština od koje je dio putem donacije njezinih kćeri Višnje i Ružice sačuvana u Malom trijemu u Popovači.
Recenzentice knjige, književnica i publicistkinja Božica Brkan, kustosica Muzeja Moslavine Jelena Batinić i knjižničarka Katica Budić, o knjizi su govorile s puno poštovanja i zahvale. Zorki Sever na njezinoj žilavosti i upornosti trudeći se u maloj sredini u danim povijesnim okolnostima sačuvati bogatu građu, a Slavici Moslavac na ustrajnosti u prikazu Zorke Sever kao intelektualke koju ne smijemo zaobići u zavičajnoj kulturi, ali i šire. Božica Brkan osvrnula se na dio knjige posvećen književnom radu i zapisima Zorke Sever upućujući čitatelja na njezine etno zapise, ali i poeziju i prozu koja otkriva svu ljepotu kajkavskoga jezika. Književnost Zorke Sever je, ističe Brkan, ovom knjigom tek načeta i zavrjeđuje temeljitiju valorizaciju. Stoga podrška autorici knjige ide i za njezina potencijalna buduća istraživanja vezana uz Zorku Sever.
Kustosica Muzeja Moslavine i recenzentica knjige Jelena Batinić govorila je o Zorkinom slikarskom opusu. Naime kutinski Muzej u kojem je Zorka 1972. godine imala samostalnu izložbu, ima 15 djela u svome fundusu koja prikazuju uglavnom pejzaže na kojima dominira ljepota Garić-grada i cijeloga popovačkog kraja čiju ljepotu nije dala oteti zaboravu.
Katica Budić poseban je naglasak dala edukativnoj komponenti, koju je Zorka nosila i po svome zvanju, što osobito dolazi do izražaja u književnosti koju je posvetila djeci. Vrijednost pisanih riječi, emocija i pouka, važne su u odgoju djece, stoga njezine pjesme i ilustracije danas imaju još veću važnost.
Slavica Moslavac zahvalila je recenzenticama, Muzeju Moslavine, posjetiteljima, ali i Rusalkama koje su se svojim izvedbama uklopile u temu. Knjigom o Zorki Sever autorica je učinila puno za valorizaciju ostavštine, kako ju je više puta nazvala, multimedijalne umjetnice, baš kao što je Zorka Sever bila uporna u sakupljanju etnografske i druge građe koja je danas nerazdvojan dio povijesti moslavačkog kraja.
Podršku autorici, uz dr. Tihanu Rubić s Etnološkog odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dala je u ime sisačko moslavačkog župana Ivana Celjaka, županijska vijećnica Tena Jevak Benčić..
