U Domu kulture u Popovači, 25. listopada, predstavljena je knjiga „Zorka Sever, umjetnica našeg kraja“. Riječ je o djelu kojim se obilježava i 130. obljetnica rođenja ove multimedijske umjetnice, čija je autorica kutinska etnologinja Slavica Moslavac.
Kako je napomenula autorica, ovo djelo simbolički stoga ima 130 stranica, a sadrži sve ono čime se Zorka bavila i što je istraživala. Ona sadrži podatke o etnografskom, umjetničkom, ilustratorskom i spisateljskom radu svestrane popovačke umjetnice. Da nije bilo njezinih kćeri Višnje i Ružice, odnosno ostavštine koju su one sačuvale, ne bi bilo ni ovoga djela.
„Upravo se iz dostupne građe vidi svestranost umjetnice Zorke Sever i njena pozitivna energija, snaga i ljubav za sve koji čine dobro, ali i one koji negativno gledaju na život i stvarnost. U Malom trijemu u središtu Popovače svojom donacijom koje su evocirale i pridonijele ugođajnosti i kvaliteti popovačkog života 30-tih godina 20. stoljeća vratila je darivanjem Popovači fragmente koji ponovo oplemenjuju ovaj lijepi pitomi kraj. Istodobno ta donacija priča još jednu tužnu priču o jednoj velikoj slikarici i pjesnikinji koja je izgubljena u metežu povijesti i koja mora barem danas biti rehabilitirana i revalorizirana.“ –rekla je autorica knjige i zahvalila gradonačelniku Popovače i njegovim suradnicima koji su prepoznali vrijednosti Zorke Sever i uz čiju je pomoć ovo djelo ugledalo svjetlo dana.
„Kao i u likovnosti, i u književnosti je Zorka bila pretežito posvećena zavičajnom i baštinskom i dnevnički je u svoj domu obilježila sve. Dio tekstova koje je autorica od obitelji uspjela prikupiti, otkriva neprestani rad, brojnost tema, raznovrsnost stila te bogatstvo i ljepotu jezika, pretežito štokavice, ali i zanimljive popovačke, moslavačke kajkavice. Književnost Zorke Sever ovim je djelom tek načeta i zavređuje temeljitu valorizaciju. Tim veću pohvali zaslužuje ustrajna, umješna i upućena autorica Slavica Moslavac za stručnu i temeljitu posvetu zavičajki, ženi, koju naziva multimedijalnom umjetnicom i koja zaslužuje da se njezino djelo ne prepusti zaboravu“ – istaknula je, među ostalim, recenzentica Božica Brkan.
„Koliko je književnost važna u odrastanju djece, shvatila je još kad je odlučila svoju želju za napredovanjem u slikanju, podrediti zanimanju učiteljice. Uz poznate i nepoznate podatke o životu i radu Zorke Sever, autorica je u ovo djelo uvrstila poeziju, prozu i crteže, vratila nas u ne tako davna vremena i podsjetila da ono što je vrijedilo nekad treba vrijediti i danas te nam tako dala uvid u opus jedne izvrsne umjetnice koja je živjela i stvarala u Moslavini i na koju možemo i moramo biti ponosni“ – rekla je Katica Budić citiravši stih Zorkine pjesme Mravčić kao glazbenik: „Ta u svijetu tek je blagostanje, kad s veseljem vršiš svoje zvanje“.
Na slikarski rad Zorke Sever podsjetila je recenzentica Jelena Batinić. Kako je istaknula, u godini kada je osnovan Galerijski odjel Muzeja Moslavine Kutina, u 78. godini umjetnice, u ožujku 1972., priređena joj je samostalna izložba slika. Od 20 prikazanih slika moslavačkih pejzaža, danas ih se u fundusu muzeja čuva 15. „Djela su to koja imaju značajnu dokumentarnu važnost. Na njima se uočava toplina i ljubav koju autorica gaji prema svom rodnom zavičaju, njenoj prošlosti, ljudima, šumama, krajolicima i hižama“- rekla je Batinić.
Čestitavši Slavici Moslavac na ovom izdanju, gradonačelnik Josip Mišković zahvalio je i svim sudionicima programa, VS Rusalke, KUD-u „Moslavec“, a posebice zboru OŠ Zorke Sever, koji su dokaz da i mlađi naraštaji poštuju rad jedne svestrane umjetnice kao što je to bila Zorka Sever.
Promociji su nazočili brojni ljubitelji kulture, predsjednica Zajednice KUU SMŽ Ivanka Roksandić, predstavnici Grada i Gradskog vijeća te Zorkin unuk Miljenko Plešnik s obitelji.
Događaj su zajednički organizirale gradska Knjižnica i čitaonica te Turistička zajednica, a u sklopu Mjeseca hrvatske knjige koji se ove godine odvija pod motom „Pričaj mi…“. Kao knjižničarka s velikim „k“, iako u mirovini, Katica Budić, stoga je i pozvala okupljene da pričaju svojoj djeci, a posebice Zorkine priče i pjesme, koje nas vraćaju u život s prirodom i u prirodi.
