Već neko vrijeme na Turskom stolu odvijaju se arheološki radovi. Riječ je o kasno srednjovjekovnom gradilištu koje je smješteno u šumi Gradina, 500 metara sjeverno od središta Kutine. Ova je lokacija, nakon 60 godina, ponovno u fokusu. Ministarstvo kulture i medija RH osiguralo je sredstva za financiranje arheoloških istraživanja u sklopu Programa zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine, a Grad Kutina podržava radove koji će donijeti nove spoznaje o ovom povijesno važnom lokalitetu. Nalazište su obišli predstavnici Grada Kutine u povodu Međunarodnog dana arheologije 19. listopada.
Ovo arheološko nalazište, kako ističe kustos Arheološkog odjela Muzeja Moslavine, Antonio Džaja, spada u srednjovjekovnu fortifikacijsku arhitekturu koja ima arheološku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost te je odnedavno zaštićeno kulturno dobro RH (Z-7736). Prema nalazima datira iz 15. i prve polovice 16. stoljeća.
Arheološka istraživanja ovdje su bila rijetka i nepotpuna. Jedino ozbiljnije probno iskopavanje vodila je arheologinja Dragica Iveković 1966. godine, ali nažalost, sačuvana je vrlo oskudna dokumentacija o tadašnjim istraživanjima. Antonio Džaja dodaje kako su tada arheolozi ustanovili značajna oštećenja lokaliteta uzrokovanih amaterskim pokušajima „arheoloških istraživanja“ te „potragama za blagom“ i iskopavanjem i odnošenjem građevinskog materijala od strane lokalnog stanovništva, što je uništilo mnoge dijelove nalazišta.
Od dosadašnjih nalaza Džaja ističe nalaze pećnjaka, ali i ulomaka keramičkih posuda i čaša, a neki nalazi će nakon obrade sigurno zauzeti mjesto i u stalnom muzejskom postavu. Svi ovi nalazi će dodatno pridonijeti boljem razumijevanju svakodnevnog života na ovom prostoru. Nova istraživanja otkrivaju i slojeve koji ukazuju na mogućnost postojanja više faza izgradnje gradišta. Moguće je da bi ovo gradište moglo predstavljati srednjovjekovnu Kutinu koja se spominje od 13. stoljeća u vlasništvu obitelji Roh de Deche. Iako do sada nisu pronađeni prapovijesni nalazi, istraživanja sličnih nalazišta sugeriraju mogućnost otkrića i prapovijesnih slojeva naseljenosti, čime bi se povijest naseljenosti ovog položaja mogla protegnuti na tisuće godina unatrag. Tome u prilog ide i slučajni nalaz rimskog srebrnjaka Septimija Severa s kraja 2. stoljeća u blizini lokaliteta koji ukazuje na postojanje antičkih komunikacijskih puteva, koji su prolazili ovim područjem Moslavačke gore.
Zanimljivu arheološku lokaciju obišli su i predstavnici Grada Kutine dajući podršku Muzeju Moslavine u istraživanju ove lokacije. Kustos Antonio Džaja tom im je prilikom govorio o povijesti lokaliteta i novim saznanjima. (gp)