Petir: Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva na pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon rasprave koja je na tematskoj sjednici
Odbora, provedena o izazovima visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede,
šumarstva i veterinarstva u Republici Hrvatskoj, u čijem radu su sudjelovali predstavnici
akademske zajednice, stručne javnosti, nadležnih komora i studenti Agronomskog fakulteta u
Zagrebu, usvojio preporuke za popularizaciju sektorskog obrazovanja u kojima je pozvao na
pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede.
„Visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu susreće se s brojim
izazovima koji imaju veliki utjecaj na te sektore, ali i na ruralna područja. Uloga znanosti je
podcijenjena, a njen potencijal nije prepoznati to želimo promijeniti jer nam znanost može
ponuditi odgovore na izazove tržišnih kretanja, utvrđivanje proizvođačkih cijena i suzbijanje
nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanje kvalitete proizvoda i zaštitu domaće proizvodnje,
ublažavanje klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, europskih zelenih ambicija,
upravljanja šumama, suzbijanja bolesti, dostupnosti nužno potrebnih sektorskih usluga i radne
snage, a neposredno i na smanjenje rizika od depopulacije ruralnih područja“ – istaknula je
predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir i dodala kako je to bio razlog zbog
kojega su u rad sjednice uključeni svi dionici sektora, te je temeljem rasprave Odbor usvojio i
uputio nadležnim tijelima slijedeće

P R E P O R U K E

  • Kako se sve manji broj studenata odlučuje za studije iz područja poljoprivrede,
    potrebno je povećati zainteresiranost javnosti, posebice mlađe populacije za
    poljoprivredu, te u tom smislu Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva
    Ministarstvo poljoprivrede da pokrene Nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede,
    kao temeljne ljudske djelatnosti važne za život i očuvanje ruralnih područja te
    najvažnijih nacionalnih strateških resursa. Potrebno je provoditi i druge aktivnosti za
    popularizaciju obrazovanja u poljoprivredi kroz srednjoškolske i visokoškolske
    ustanove, strukovna udruženja i komore i predstaviti pozitivne primjere u javnom
    prostoru, poglavito u medijima, kao i organizirati radionice i seminare ali i
    osuvremeniti postojeće studijske programe s novim trendovima i znanstveno stručnim
    dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji.
  • Poseban naglasak treba staviti na transfer znanja između znanstvenih institucija i
    gospodarstva, a taj transfer mora biti pokretač rasta produktivnosti i konkurentnosti
    hrvatske poljoprivrede. Zbog toga, s ciljem stalne prilagodbe i osuvremenjivanja
    studijskih programa potrebama tržišta rada, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora
    poziva da se u donošenje studijskih programa aktivno uključi poslodavce, alumnije,
    komore i resorna Ministarstva, te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za
    zapošljavanje i strukovnim komorama kreiraju programi za cjeloživotno obrazovanje u
    području agronomije.
  • Zbog velikog broja visokoškolskih ustanova koje obrazuju profil agronoma, potrebno
    je napraviti analizu i utvrditi mogućnost udruživanja i obrazovanja po pojedinim
    područjima u kojima je određena ustanova kadrovski snažnija, vrednujući njen
    znanstveni opus te atraktivnost programa koji se nudi studentima. U tom smislu važno
    je poticati funkcionalnu integraciju visokoškolskih ustanova iz područja poljoprivrede
    na implementaciju zajedničkih i združenih studijskih programa te omogućiti
    cirkulaciju studenata i profesora između fakulteta u Republici Hrvatskoj. U cilju
    jačanja kvalitete nastavnog kadra, značajnije povezanosti s institutima i realnim
    sektorom te smanjenja troškova studija, treba pronaći model kumulativnog radnog
    odnosa za nastavnike u naslovnim zvanjima koji nisu zaposleni na visokom učilištu
    kao i za djelatnike instituta. Dodatno treba razmotriti povezivanje institucija u
    regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar
    kojega bi izvodili obrazovanje.
  • Obzirom na negativne trendove vezano za interes za studijske programe, te
    redefiniranje biotehničkih visokoobrazovnih zvanja kao deficitarnih, potrebno je
    zauzeti odgovoran odnos prema svakom potencijalnom studentu biotehničkog
    područja, te razmotriti prag kojeg je definiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja
    vezano uz broj studenata potrebnih da bi se pojedini studijski program izvodio,
    posebno ako je riječ o programima specifičnim za neko područje. 
  • S ciljem olakšanja modernizacije studijskih programa, Odbor za poljoprivredu
    Hrvatskog sabora ukazuje Ministarstvu poljoprivrede na važnost financiranja nabavke
    opreme potrebne za izvođenje istih. U tom smislu dodatna sredstava potrebno je
    uložiti u modernizaciju i pokriće tekućih troškova održavanja pokušališta te za
    nabavku potrebne mehanizacije i opreme kao i omogućiti korištenje europskih
    sredstava osim za nabavku mehanizacije i pokriće tehničkih troškova, i za promidžbu
    studijskih programa radi povećanja broja upisanih studenata.
  • S ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima i podizanja kvalitete poljoprivredne
    proizvodnje kao i otvaranja novih radnih mjesta za mlade stručnjake, potrebno je
    poticati uključivanje kvalificirane radne snage u poljoprivredu. Kao što je to već
    regulirano kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, tako bi ona poljoprivredna
    gospodarstva koja imaju zaposlenog agronoma na puno radno vrijeme, trebala dobiti
    dodatne bodove na natječajima za potpore iz europskih sredstava.
  • Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozdravlja provedbu Projekta „Stipendiranje
    studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na
    području Slavonije, Baranje i Srijema“ i predlaže osiguravanje dodatnih sredstva za
    stipendiranje studenata poljoprivrednih učilišta u Hrvatskoj, uz obvezu da stipendisti
    ostanu raditi u Republici Hrvatskoj određeni broj godina nakon završenog studija ako
    im je osigurano radno mjesto. Osim Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti
    i obrazovanja, u ovaj model stipendiranja, moglo bi se uključiti i Ministarstvo turizma
    stipendiranjem studenata u obrazovnim programima agroturizma.
  • Ograničena dostupnost veterinarske usluge za farmske životinje na nekim područjima
    Republike Hrvatske, ali i slab interesa za upisivanje smjera „Farmske životinje i konji“
    i „Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko zdravstvo“ na
    Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ukazuju na potrebu osuvremenjivanja studijskog
    programa, pa time i osiguravanja financijskih sredstava za nabavku neophodno
    potrebne opreme i uređaja za rad od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i
    prilagodbe studijskog programa digitalnoj transformaciji, a koji bi ovaj studijski smjer
    učinili atraktivnijim, pa time posredno utjecali i na dostupnost veterinarske usluge na
    svim područjima Republike Hrvatske.
  • S namjerom zadržavanja stručnjaka u Sektoru šumarstva, Odbor za poljoprivredu
    Hrvatskog sabora ukazuje kako je pri delegiranju nadležnosti za obavljanje radova u
    šumarstvu u obzir potrebno uzeti postojeće prakse i uspostavljene obrazovne procese.
    U tom smislu bi delegiranje poslova projektiranja/izgradnje šumskih prometnica
    građevinskim inženjerima, trebalo preispitati, uzimajući pri tome u obzir da se
    inženjeri šumarstva za ove poslove tijekom svog visokoškolskog obrazovanja
    osposobljavaju i da su do sada te poslove obavljali.
  • Značajniji doprinos popularizaciji i privlačnosti visokoškolskog obrazovanja za
    sektore poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva mogle bi dati i jedinice lokalne
    samouprave, uključivanjem u rješavanje stambenog pitanja za mlade stručnjake kako
    bi isti ostali raditi na njihovom području.