Hrvatski sabor usvojio je jednoglasno Zaključak koji je Hrvatskom saboru predložio
Odbor za poljoprivredu uz Izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u
lancu opskrbe hranom, a kojim se pozivaju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo
gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat
da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju
nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i
sustave za njihovo praćenje, te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala
pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.
„Nepoštena trgovačka praksa jedan je od najozbiljnijih problema s kojim se suočavaju
poljoprivrednici diljem Europe, pa tako i Hrvatske. Kako smo među prvima u EU donijeli
Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i među prvima smo
se uskladili sa odredbama europske direktive, jasno smo poručili da je ovaj problem prepoznat
i da ga želimo riješiti.“ – rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir i
dodala kako je Odbor za poljoprivredu u više navrata tražio da se nepoštenom trgovačkom
praksom proglasi prodaja proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, što nije bilo
prihvaćeno jer se tvrdilo da ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale.
„Temeljem podataka koje smo prikupili iz drugih država članica, vidljivo je da postoje
pozitivne prakse koje bi trebalo uzeti u obzir“, rekla je Petir i istaknula da se nada da će
zaključak koji je usvojen na prijedlog Odbora dovesti do toga da se preuzmu i osmisle modeli
koji će nepoštene trgovačke prakse svesti na minimum. Istog stava kao i saborski Odbor za
poljoprivredu, su i hrvatski poljoprivrednici, koji su tijekom nedavnih prosvjeda zatražili da
Ministarstvo poljoprivrede kroz tripartitno povjerenstvo s poljoprivrednicima i
znanstvenicima pristupi redovitom mjesečnom izračunu proizvođačkih cijena.
Petir je rekla kako je u Sloveniji na snazi Uredba o obveznom redovitom mjesečnom
dostavljanju podataka o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, temeljem kojih
Vlada prati, analizira i kontrolira kretanje cijena pojedinih proizvoda u prehrambenom
sektoru.
Dodala je kako francuski AGRIMER već nekoliko desetljeća sustavno prati tržne, odnosno
proizvođačke cijene hrane, uključujući i krajnje maloprodajne cijene sa pokazateljima bruto
marži prehrambene industrije i trgovaca reprezentativnih proizvoda biljnog i animalnog
podrijetla, a potpisan je i sporazum između Francuskog AGRIMER-a, Austrijskog Agrar
Markta i Njemačkog Saveznog ureda za poljoprivredu i hranu o zajedničkom praćenju tržišta
poljoprivrednih proizvoda,
Petir je podsjetila kako je u Španjolskoj Zakonom propisano da ugovorna cijena proizvoda
koja se mora platiti proizvođaču uvijek mora biti viša od ukupnih troškova proizvodnje. Ova
definicija uključuje sve troškove koji se odnose za razvoj njihove profesionalne djelatnosti,
dok se troškovi proizvodnje koje snosi svaki sudionik u lancu opskrbe hranom, a ne samo
proizvođači, razrađuju pojedinačno i posebno, a zabranjena je prodaja s gubitkom u
posljednjoj fazi lanca, odnosno potrošačima, tako da trgovci na malo ne mogu ni nuditi niti
prodavati prehrambene proizvode po cijeni nižoj od one za koju se plaća njihova kupnja.
Marijana Petir rekla je da je u Poljskoj, kako bi se ojačao položaj poljoprivrednika u lancu
opskrbe hranom i potrošačima omogućio pristup zdravoj, lokalnoj hrani, u proceduru
usvajanja upućen Nacrt zakona o prodaji domaćih proizvoda na malo, tzv. „lokalna polica“ –
kojom bi se uvela obveza da supermarketi osiguraju na svojim policama 2/3 proizvoda (voće,
povrće, kruh, mliječni i mesni proizvodi) proizvedenih u Poljskoj.
Prema riječima Petir, u Rumunjskoj se nepoštenom trgovačkom praksom smatra kupnja ili
stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ako je nabavna
cijena tih proizvoda niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u
razdoblju otkupa, prema službenoj statistici na razini Europske Unije.
„Vjerujem da se svi možemo složiti oko potrebe snažnije zaštite poljoprivrednih proizvođača
koji su izloženi nepoštenim trgovačkim praksama, osobito kod stavljanja na tržište proizvoda
iz trećih država čija proizvodnja ne mora udovoljavati zahtjevima kvalitete i sigurnosti hrane
kojima mora udovoljavati proizvodnja naših poljoprivrednika. Uz to, na hrvatsko tržište
dolaze poljoprivredni i prehrambeni proizvodi iz drugih država članica po cijenama bitno
nižim od proizvođačkih cijena, čime stvaraju nelojalnu konkurenciju našim proizvodima, a
pitanje je može li se za te proizvode dokazati sljedivost“ – istaknula je Petir i dodala kako je
utvrđivanje proizvođačkih cijena ključno za ulazak u obračun s nepoštenim trgovačkim
praksama.
Petir je zaključila kako razumije bojazan predlagatelja ovog zakona vezano uz zaštitu tržišnog
natjecanja, no upravo iskustva drugih država članica potvrđuju da su prijedlozi Odbora za
poljoprivredu provedivi te je stoga Petir pozvala na hrabre i kreativne političke odluke, koje
će zaštiti domaću proizvodnju i pomoći našim poljoprivrednicima.