Sjednica Gradskog vijeća Kutine započela je temom proizašlom iz prosvjeda predstavnika inicijative “Ne spalionici otpada” koji su održali ispred zgrade Gradske uprave. Njih je u svom uredu primio i gradonačelnik Zlatko Babić, a razgovarali su i s vijećnicima koji su dolazili na sjednicu.
Cilj im je bio upoznati gradske vijećnike s njihovom inicijativom koja ima za cilj spriječiti otvaranje postrojenja za spaljivanje otpada u Kutini, tražeći u tome njihovu podršku.
Ovom temom započeo je i Aktualni sat s više sličnih pitanja. Otvorila ih je vijećnica Milena Amidžić (HDZ), a nastavili su i Jasminka Molnar (SDP) te Dragutin Vagner (HSS).
Vijećnica Amidžić ističe da joj je žao što građani nisu dovoljno informirani te podliježu, kako navodi, razno raznim informacijama koje kolaju društvenim mrežama uz pitanje ima li uopće interesa za kupnju zemljišta.
Vijećnica Molnar postavlja pitanje odgovornosti za dovođenje ovakvog projekta u Kutinu, zbog, kako ističe, njegove štetnosti za zdravlje građana, te traži da vijeće bude upućeno u sve što se događa vezano uz ovu temu. Vijećnik Vagner podsjeća kako je HSS još u fazi javne rasprave prikupljao potpise protiv ovog projekta.
Gradonačelnik Zlatko Babić u podužem odgovoru objasnio je tehnologije ovakvih postrojenja koje proizvode reciklat plastike, te navodi da u njima nije moguće spaljivanje miješanog komunalnog otpada. Benefiti su, kako pojašnjava, dobivanje električne i toplinske energiju iz otpada što je uobičajeno u razvijenim zemljama i bitno za kružno gospodarenje otpadom. Zaključuje kako je povod aktualizaciji ove teme dobivanje lokacijske dozvole što, kako tvrdi, ne mora značiti ništa. “Niti je investitor izrazio zahtjev za kupnju zemljišta, niti postoji građevinska dozvola, niti je izgrađena infrastruktura, tako da je to sve vrlo upitno”. Ipak dodaje kako je riječ o suvremenom postrojenju na razini europskih gradova, te kako je Kutina u lokacijskom smislu zbog blizine Petrokemije poželjna lokacija za ovakav projekt, ali navodi da ima i drugih gradova kao kandidata. Ono što je sigurno je da će ovo još dugo biti tema o kojoj će se govoriti, a koju je pokrenula inicijativa građana koja najavljuje nastavak svojih aktivnosti. Babić u odgovoru na pitanja vijećnika ističe da se iza ekologije zapravo krije prilika za stjecanje političkih bodova stranaka s niskim rejtingom.
Prva točka dnevnog reda sjednice bilo je izvješće Petrokemije o kakvoći zraka. Predstavio ga je u ime Petrokemije inženjer Ivica Losso. Kako je rekao, prema svim parametrima koje Petrokemija mjeri na lokalnim i državnoj mjernoj postaji Kutina spada u prvu kategoriju zraka po kvaliteti. Petrokemija ne mjeri konkretno PM 10 već ukupno taložeće tvari, a vijest o broju PM 10 čestica vidljiva je na stranicama Ministarstva zaštite okoliša. Prekoračenja tih čestica koje su vidljive na stranici MZO-a, kako ističe Losso, nisu povezane s Petrokemijom jer ih je u 2022. kada tvornica nije radila bilo više nego prethodnih godina kada je radila, a uzroci, kako je rečeno u široj raspravi, leže u loženju na kruta goriva i prometu (državna cesta). Podaci iz Petrokemije sukladni su sa standardima u drugim industrijskim gradovima i usklađeni s europskom direktivom, a sve odredbe po pitanju okolišnih dozvola se poštuju i one imaju svoje rokove – zaključuje Losso.
Iako je izvješće o kakvoći zraka koje vijeću predstavlja Petrokemija zasebna tema, vijećnici su je doveli u korelaciju s potencijalnom investicijom ističući kako uz Petrokemiju Kutini nije potrebna još jedna kemijska industrija.
Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća našla su se izvješća gradskih ustanova Knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta, Muzeja Moslavine, Sportskog centra, Vatrogasne postrojbe i VZ Grada Kutine, te Zajednice sportskih udruga o Gradskog saveza KUD-ova.
Vijećnici su uglavnom pohvalili izvješća o radu Muzeja Moslavine koji je predstavila u ime ravnateljice, Silvija Kantolić, zatim Knjižnice koje je predstavila Suzana Pomper, te POU Kutina što je isprezentirala Sanja Feltrin. Nakon pandemije u 2022. bilježi se porast broja kulturnih i sportskih događanja koja su svi vijećnici pohvalili, ali treba reći i to kako svi osim Knjižnice imaju adekvatne prostore. I ovom prilikom je ponovljeno kako Knjižnica u Kutini što prije treba dobiti novi prostor.
Gradski savez KUD-ova prema izvješću tajnice Jasminke Molnar radi sa smanjenim sredstvima no ne odustaju, kako je slučaj s KUD-ovima u nekim sredinama. Veće i manje gradske, državne i županijske smotre samo su dio njihovih aktivnosti. Veliki pogoni mlađe i starije generacije prisutni su i u sportu.
Zajednica sportskih udruga, kako ističe predsjednik Robert Kolenc, broji 30 klubova odnosno 2000 članova i sredstva u sportu nisu uskraćena, a rezultati potvrđuju da se u klubovima puno radi s mladima. Ulaganja ukjučuju i unaprijeđenje sportskih uvjeta u suradnji sa Sportskim centrom Kutina čiji ravnatelj Renato Habek u opšironom izvješću navodi sve što se radilo u ustanovi koja uključuje i sportske terene, stadion i bazen, koje je pohvaljeno od strane vijećnika.
Vatrogasna zajednica Grada Kutine koja ima 20 vatrogasnih društava što je oko 2100 vatrogasaca bilježi održavanje standardne razine djelovanja svojih postrojbi i solidnu opremljenost opremljenost, negdje su potrebe veće, negdje manje. Tamo gdje ima dodatnih potreba kao što je zatražio u ime DVD-a Šartovac vijećnik Drago Šparavac (HDZ), oni će nastojati izaći u susret – izvjestio je predsjednik VZG Kutine Slavko Špičak, uz Danijela Lipšanskog zapovjednika Vatrogasne postrojbe.
Vijećnici su na ovoj sjednici potvrdili izmjene u Statutu Grada Kutine. Kako je izvijestio predsjednik Odbora za statut Ivica Glibo, Gradsko vijeće Kutine u sljedećem će sazivu imati 15 vijećnika, temeljeno na podacima popisa stanovništva. Nova odluka je i promjena datuma obilježavanje Dana Grada Kutine. Tako će se Dan grada obilježavati na Dan sv. Petra i Pavla 29. lipnja, dok će 10. studeni ostati spomendan imena Kutine.
