O Ličanima u Slavoniji – promocija knjiga Josipa Fajdića

U kutinskom klubu Arcus sinoć su promovirane dvije knjige Josipa Fajdića „Ličani u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti“ i  „Ličani i (ili) Slavonci – tragovi i poveznice“. Promociju je organizirao Ogranak Matice hrvatske Kutina u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem.
 

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske Kutina, Matea Paripović, pozdravila je u autora Josipa Fajdića, a o knjigama koje se sadržajno nadopunjuju govorio je recenzent, prof. Vinko Tadić.
  

Josip Fajdić po zanimanju je liječnik rođen 1947. godine u Gospiću gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Medicinski fakultet u Zagrebu, nakon čega ga specijalizacija vodi u Požegu gdje do umirovljenja, 2013. godine vod Odjel opće kirurgije u požeškoj bolnici. Prof.dr.sc. Josip Fajdić istovremeno se bavi i znanstvenim radom kao sveučilišni profesor na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

 Našavši se u Slavoniji autor knjiga nije zaboravio svoje ličko porijeklo, štoviše počeo je studiozno istraživati stoljetne migracije iz Like u Slavoniju, što je pretočio u dvije promovirane knjige.
 Fajdić u svojim knjigama progovara o raseljavanju Ličana kroz stoljetnu povijest, s posebnim naglaskom na vrijeme nakon oslobođenja od Turaka, te seobu Ličana u Slavoniju gdje se nastanjuju u velikom broju na plodnoj zemlji. Osvrće se na povijesne činjenice do današnjih dana uključujući uspone i padove u broju stanovnika Like uslijed ekonomskih i političkih kriza kao i na njezin razvoj ili stagnaciju kroz određena povijesna razdoblja.

Fajdić o Lici progovara s posebnom ljubavlju, poštujući svoje korijene, a u knjigama ističe brojne znamenite i zaslužne Ličane na svim poljima, od umjetnosti, znanosti, medicine, književnosti među kojima su i široj javnosti poznatija imena poput književnice Ivane Brlić Mažuranić ili akademskog slikara svjetskog glasa, Miroslava Kraljevića.  
Slavonci porijeklom iz Like vole svoj zavičaj, no osjećaj pripadnosti vuče ih s jednakom ljubavlju ka pitomoj Slavoniji u kojoj su ostvarili sve svoje potencijale, te kršnoj Lici iz koje su potekli. Upravo zemljopisne osobine ova dva hrvatska područja određuju i osobine Slavonaca ličkih korijena ili pak Ličana, Slavonaca, kako neki vole o sebi reći. Josip Fajdić na zanimljiv je način i s puno podataka govorio o Lici, što u knjigama detaljno argumentira, te će ove knjige svakako privući osobito one koji svoje porijeklo „vuku“ iz Like.
  

Promociju je u glazbenom dijelu programa uveličao ženski vokalni sastav Kutinske dunje koji je otpjevao dvije prigodne pjesme „Oj ti vilo, vilo Velebita“ i „Pjevaj mi, pjevaj sokole“.  U ime Grada Kutine autore je pozdravio pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Željko Tomičić.