Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora jedan je od najaktivnijih Odbora. Od konstituiranja Odbora 2020. godine, pa do kraja 2022. godine, Odbor je održao 83 sjednice. U jesenskom djelu zasjedanja Hrvatskoga sabora od rujna do prosinca, Odbor je održao 13 sjednica, dok je tijekom 2022. godine ukupno održao 38 sjednica na kojima su raspravljeni prijedlozi zakona vezani uz komasaciju; poljoprivredno zemljište; pesticide; hranu; higijenu hrane i mikrobiološke kriterije za hranu; biljno zdravstvo; zdravlje životinja; gnojidbene proizvode; akvakulturu; morsko ribarstvo; poljoprivredu i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Usvojene su i izmjene Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te o Hrvatskoj agronomskoj komori, a Odbor je raspravljao i o Strategiji razvoja održivog turizma, te o Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Odbor je razmotrio i Izvješće o stanju u Sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2020. godinu. Odbor je raspravljao o prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2022. godinu i Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu. Odbor je izvješten i o stajalištu Republike Hrvatske za sastanke Vijeća ministara nadležnih za poljoprivredu i šumarstvo, koje su održane u prosincu 2021. i siječnju 2022. godine.
Odbor je dao pet mišljenja na Stajališta Vlade Republike Hrvatske o prijedlozima europskih uredbi, vezanih uz: strane subvencije kojima se narušava unutarnje tržište; postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede; ograničenje pristupa vodama Unije; raspolaganje robama i proizvodima poveznim s krčenjem i propadanjem šuma; oznake zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustave kvalitete za poljoprivredne proizvode.
Tijekom 2022. godine Odbor je održao deset tematskih sjednica na kojima je provedena rasprava o: poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana; Stanju ribljeg fonda u RH i izazovima s kojima se susreće ribarski sektor u kontekstu Zajedničke ribarstvene politike; Stanju u sektoru stočarstva i ratarstva u RH i mogućnostima financijskih i drugih vrsta potpora; Praćenju, zbrinjavanju i korištenju otpada od hrane i uspostavi Banke hrane u RH; Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike; Poslovanju i nastavku proizvodnje u Petrokemiji d.d. Kutina; Potrebi i/ili opravdanosti korištenja sustava protugradne obrane u Republici Hrvatskoj i načinima prevencije šteta na poljoprivrednim usjevima i poljoprivrednim gospodarstvima koje su prouzročene prirodnim nepogodama; Izazovima koje pred europske poljoprivrednike stavljaju nova Zajednička poljoprivredna politika, europski Zeleni plan, posljedice pandemije COVID-19, energetska kriza i rastuća inflacija; Kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. Na zajedničkoj sjednici, koja je održana s Odborom za financije i Državni proračun i Odborom za gospodarstvo, provedena je rasprava o povećanju cijena inputa u sektoru industrije, s naglaskom na prehrambene proizvode i metaloprerađivačke sirovine. Na sjednici Odbora posvećenoj mladim poljoprivrednicima, sudjelovala je i sutkinja Europskog revizorskog suda, Ivana Maletić, koja je povodom Europske godine mladih predstavila glavne zaključke Izvješća Europskog revizorskog suda o mladim poljoprivrednicima i dala informaciju o stanju iskorištenosti sredstava europskih fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju u Republici Hrvatskoj.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, je kao najznačajnije aktivnosti Odbora za poljoprivredu istaknula zaključke Odbora, koji su po donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi u Hrvatskom saboru podržani jednoglasno. Realizacijom ovih zaključaka pokrenut će se postupci izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode na hrvatskom tržištu radi zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i interesa naših potrošača kao i preciziranje postupaka zelene javne nabave kako bi u ukupnoj potrošnji postigla veća zastupljenost ekoloških proizvoda, proizvoda s oznakom izvornosti te onih proizvoda koji se dopremaju kroz kratke lance opskrbe hranom.
Govoreći o donošenju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Petir je podsjetila kako je setom amandmana Odbora za poljoprivredu, koji su proizašli iz široke rasprave u kojoj su sudjelovali najvažniji dionici poljoprivredno-prehrambenog sektora, tekst Zakona u bitnome poboljšan. No, kako je rekla, u provedbi samog Zakona i dalje se osjećaju poteškoće te je ovom prilikom pozvala općine i gradove na što žurnije raspisivanje natječaja kako bi hrvatski poljoprivrednici ušli u posjed poljoprivrednog zemljišta i imali osiguran osnovni resurs za proizvodnju hrane.
Ona je podsjetila kako je na inicijativu Odbora za poljoprivredu, Hrvatski sabor u ožujku ove godine usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, te je u pripremi Zakon kojim će se odrediti hrana koja će moći biti označena kao hrana proizvedena bez GMO-a (GMO-free). Uz navedeno propisat će se način njenog označavanja i zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se hrana označila kao hrana proizvedena bez genetski modificiranih organizama, te obveze subjekata u poslovanju s hranom.