“Većinu zaposlenih u trgovini čine žene koje često rade i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan. Zbog toga smo se odlučili izmijeniti Zakon o trgovini kojim ćemo osigurati slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u tom sektoru“, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir najavljujući izmjene i dopune Zakona o trgovini koje je pripremila Vlada Republike Hrvatske na njenu inicijativu.
Pojasnila je kako će poslodavci moći birati do 16 nedjelja kada će raditi dok će većina nedjelja u godini biti slobodna. U odnosu na stanje kakvo sada imamo da je svih 52 nedjelja radno, ona smatra da je ovo veliki iskorak prema naprijed i kompromisni prijedlog kako bi se pomirila različita stajališta i došlo do trajnog rješenja pitanja osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene, koje je između ostalog i civilizacijsko.
Kako se mogu čuti različiti prijedlozi na ovaj zakon, što je legitimno, Petir je skrenula pažnju da oni prijedlozi koji idu u smjeru snažnije liberalizacije zakona ili prijedlozi za uvođenjem dodatnih iznimaka, mogu odvesti u krivom smjeru. „Radnike se ne može iscrpljivati do krajnjih granica i zato moramo propisati dostojanstveno radno vrijeme i dan tjednog odmora koji je u zapadnoj, judeo-kršćanskoj tradiciji uvijek bio nedjelja“, rekla je Petir i najavila kako će se kroz izmjene Zakona o radu u dijalogu sa socijalnim partnerima tražiti rješenja kako bi omogućili svim radnicima da ukoliko odluče ne raditi nedjeljom, to mogu odabrati bez straha za svoje radno mjesto, a za one koji će raditi nedjeljom, da taj rad bude pošteno plaćen.
Podsjetila je i da je Europski parlament usvojio 2019.godine Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a direktivu Hrvatska mora početi primjenjivati ove godine.
„Jasno je da je pitanje uspostave ravnoteže između privatnog i poslovnog života kompleksno i puno šire od sektora trgovine, no, posebno ističemo taj sektor jer osim što većinu zaposlenih u trgovini čine žene, prema podacima Sindikata trgovine, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze”, rekla je Petir.
Dodala je kako se nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Petir smatra da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.
„Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila da je promet petkom i subotom bitno veći u odnosu na nedjelju. Osim toga, zbog nedostatka radne snage, neke trgovine se zatvaraju, a oni trgovci koji su već uveli slobodnu nedjelju u svojim trgovinama, bilježe rast prometa“, istaknula je Marijana Petir.
Ujedno, u vrijeme snažnijih epidemioloških mjera, kada su trgovine nedjeljom prema preporuci Stožera civline zaštite Republike Hrvatske bile zatvorene, pokazalo se je da taj promet od nedjelje nije nestao već se je raspodjelio na druge dane – uglavnom na subotu i ponedjeljak. Iz svega toga je jasno da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana.
Petir smatra kako nam je potrebno zakonodavstvo koje će pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te koje će aktivnije promovirati ravnotežu između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge strane.