„Škrlet, hrvatski vinski biser“ knjiga autora Ivana Pejića i Edis Maletića u izdanju Agronomski fakultet Zagreb predstavljena je javnosti u Kutini.
Profesori Ivan Pejić i Edi Maletić 1999. g. na ideju i inicijativu Udruga vinogradara i voćara Lujo Miklaužić Kutina Kutina započeli su klonsku selekciju Škrleta. Izvorna sorta iz Moslavine Ovneke žuti ili Škrlet tako je sačuvan i oživljen. Danas je prepoznatljivost Moslavine i hrvatski vinski biser.
Izvorna sorta iz Moslavine bila je prva izvorna sorta vina iz Hrvatske u klonskoj selekciji. Na to je podsjetio Ivan Lenić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić te je izrazio zadovoljstvo i zahvalnost autorima knjige i voditeljima projekta klonske selekciej Škrleta.
Tijekom proteklih 20 godina vrlo se intenzivno radilo na unapređenju spoznaja o Škrleta kao sorti, što je stvorilo osnovu za proizvodnju boljeg grožđa i vina. Učinjeno je mnogo na promociji i brandiranju te unapređenju kulture vina.
Knjiga je rezultat zajedništva moslavačkih vinogradara i vinara, lokalnih vlasti te znanstvenika i bivših studenata Agronomskih fakulteta u Zagrebu i nastoji objediniti sve postojeće spoznaje o Škrleta i prikazati dugogodišnji postupak klonske selekcije Škrleta.
Prof. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta podsjetio je kako je 1986. g. prof. Nikola Mirošević doktorirao na temu Škrleta te je rekao kako od tada traje znanstveno istraživanje i proučavanje Škrleta. U suradnji s lokalnim vinogradarima i vinarima i lokalnom zajendicom počela je i klonska selekcija Škrleta, što je bila prva autohtona sorta iz Hrvatske u takvom znanstvenom projektu. Prof. Ivica Kisić dodao je kako je u tom procesu popularizacije i ponovnog oživljavanja Škrleta te klonske selekcije bila velika uloga moslavačkih vinogradara i vinara Luje Miklaužića, Ivan Gašpara, Dane Šimunića, Borisa Mesarića, Marka Miklaužića, Vlade Mikše, Vlade Barbića Biserke Stojić i brojnih ostalih koji su uvijek bili spremni na suradnju kako bi sačuvali svoju vinsku djedovinu.
Projekt klonske selekcije škrleta započeo je 1999. godine, prisjetio se profesor Edi Maletić koji je zajedno s kolegom prof. Ivanom Pejićem bio voditelj tog znanstvenog projekta. „U ovoj knjizi prikazan je i opisan taj gotovo 20-godišnji proces koji je završio prodajom sadnog materijala, zdravog i slobodnog od virusa. Škrlet je bio prvi u klonskoj selekciji jer su nas na to potaknuli moslavački vinogradari i vinari i zato jer je od 130 izvornih sorti u Hrvatskoj, Škrlet jedna od rijetkih izvornih kontinentalnih sorti te je svojom kvalitetom bio vrijedan truda i rada u tom velikom i zahtjevom poslu“, istaknuo je prof. Edi Maletić.
Knjiga „Škrlet, hrvatski vinski biser“ služit će i u nastavi na Agronomskom fakultetu, a suautor knjige prof. Ivan Pejić nada se da će knjiga biti rado čitana i izvan znanstvenih institucija.
U završnom poglavlju knjige govori se i o budućnosti Škrleta. U dobru perspektivu ne sumnja prof. Edi Maletić.
Projektom Klonkse selekcije Škrleta moslavački vinogradari i vinari okupljeni u Udruzi vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić Kutina očuvali su i dali novi život Škrlet. Knjiga „Škrlet, hrvatski vinski biser“ prikazuje i dokumentira njihov vrijedan trud i rad u suradnji sa znanstvenicima u očuvanju i vraćanju života Ovneku žutom, njihovoj vinskoj djedovini.
