Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka proteklog je vikenda u Popovači organizirao odabir pastuha ove pasmine, a predvedeno i ocijenjeno je njih čak 156 iz cijele Hrvatske. Upravo zbog tog velikog broja, po prvi puta ovaj se događaj odvijao tijekom dva dana.
Licenciranje se provodi kod pastuha starih najmanje 3 godine, a cilj mu je očuvanje pasmine budući da se za daljnji rasplod može koristiti samo materijal ocijenjenih pastuha, pojasnio je jedan od ocjenjivača, Slaven Kolarić: „Mi ocjenjujemo tri stvari, to su ukupni dojmovi, građa tijela i kretnje. U ukupni dojam pripada i uzgojni tip, znači, važno je da to grlo zaista ima određene karakteristike i zadovoljava određene mjere što se tiče građe, spolni izražaj, fenotipski dojam te njegova mišićavost i razvijenost te opću pripremljenost za rasplodnu kondiciju.“
Sisačko-moslavačka županija, odnosno Grad Popovača, koji je i domaćin ovog odabira, može se nazvati reprocentrom za ovu pasminu, a ova godina, baš poput lanjske, besprijekorna je, naglasio je Miško Šklempe, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka.
„U Županiji imamo oko 350 uzgajivača s oko 1000 grla konja. Do nedavno smo bili vodeći, sad nas je malo prestigla Ličko-senjska županija, i što se tiče uzgajivača, ali i grla. Razlog tome su pašnjačke površine. No, ako ćemo mi na našem području to riješiti, a imamo pašnjačke kapacitete u Lonjskom polju, sigurno nećemo zaostajati za Likom.“ – pojasnio je Šklempe.
Iz Sisačko-moslavačke županije, među brojnim uzgajivačima, pastuhe su na ocjenjivanje predvodili djed i unuka, Vjekoslav i Patricija Posarić iz Volodera. „S konjima sam od kad sam prohodao jer nekada se s njima radilo, a sada imamo jednu odabranu dobru selekciju i nju uzgajamo. Malo smo i smanjili, ali sigurno ćemo se nastaviti time baviti jer unuka i sin će preuzeti ovaj posao.“ – rekao je Vjekoslav, a Patricija je potvrdila kako to sve čini iz ljubavi jer očito je da ta povezanost od malih nogu, a kako kaže, prije je jahala nego hodala, itekako ima utjecaj na nju.
Baš poput obitelji Posarić, i obitelj Kosar iz Potoka kroz nekoliko generacija njeguje ljubav i tradiciju rada s konjima. Ivan Kosar ovim se poslom također bavi od rođenja, pune 72 godine, a na prvi odabir doveo je svog Bećara.
„Kupljen je kao ždrijebe i doma odgojen kako bi osigurali rasplodni materijal te sada imamo tri rasplodna pastuha. On je prirodno pametan, do danas nije bio među drugim konjima, samo s kobilama s kojima je u štali i na paši tako da je malo živahan, a inače je miran na riječ. Ja sam već dosta star i dok imamo jedan par da se imamo s čim voziti zadovoljan sam, no, unuk to više forsira i sad imamo tri para koja voze, a ukupno imamo 22 konja.“ – rekao je Ivan Kosar.
Konjogojstvo je grana stočarstva koja ima najveći porast u broju grla i uzgajivača u zadnjih nekoliko godina, a podrška i poticaji od velikog su značaja za uzgajivače, no, ipak treba pratiti cjelokupnu situaciju i pravovremeno reagirati da bi situacija ostala zadovoljavajuća.
„Do sad konjogojstvo, uz potpore koje je imalo, potom uz mogućnost vlasnika što se tiče pašnjačkih površina, te cijenu koja je bila što se tiče izvoza, a pretežito izvozimo oko 95% grla u Italiju, to je bio dobar posao. S obzirom na ovu situaciju s cijenom žita, uz ratare, u teškoj su situaciji i svi stočari jer ako žele imati kvalitetno grlo bez dohrane, na samoj ispaši, to je nemoguće. Bojim se, ukoliko nešto nećemo napraviti na državnoj razini, i ako se stočari ne zaštite, broj konja će stagnirati a to neće biti dobro jer nova Zajednička poljoprivredna politika ide nam na ruku. Moramo na tome poraditi jer i potpora koja se nije mijenjala, od 400 eura, nije jednake vrijednosti kao prije godinu dana jer s tim novce danas ne možete kupiti ono što ste mogli prošle godine.“ – naglasio je Šklempe.
Lokalna vlast zasigurno to prati, stoga su događaju prisustvovali gradonačelnik Josip Mišković, njegov zamjenik Lovro Miklaužić te predsjednik Gradskoga vijeća Saša Jagarčec.
„Budući da smatramo da je to jedna od bitnih gospodarskih grana, poljoprivrednicima dajemo oko 1,5 milijuna kuna poticajnih sredstava. Uz to ulažemo i u niz drugih stvari, a ove godine, prije svega, želimo završiti s raspodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta budući da vlada velik interes. Moramo na neki način zaštiti i raditi na tome da naše autohtone pasmine opstanu na našem području.” – rekao je gradonačelnik Josip Mišković.
Hrvatski hladnokrvnjak naša je najbrojnija izvorna pasmina konja. Budući da uzgoj nisu poremetili pandemija i potres, nadamo se da ima budućnost te da će i dalje biti dio tradicije, folklora i kulture življenja u mnogim ruralnim dijelovima Hrvatske.
Lijepo vrijeme izmamilo je velik broj ljudi, a posebice mlade obitelji s djecom da se upoznaju s ovom plemenitom životinjom, ali i uživaju u popratnim sadržajima koje je organizirala gradska Turistička zajednica.
