Pred poljoprivrednicima je najskuplja sjetva u povijesti. Osluškujući njihove probleme zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je Vladu Republike Hrvatske na probleme s kojima se poljoprivrednici svakodnevno susreću, a koji će imati utjecaja na sve građane. Tražila je stoga od Vlade da poduzme potrebne aktivnosti i mjere kako bi se spriječio troškovni udar na njih, očuvala domaća poljoprivredna proizvodnja te zagarantirala građanima sigurnost opskrbe hranom po pristupačnim cijenama.
„Rast cijene energenata uzrokovao je i porast cijene mineralnih gnojiva čak i za 300%, s tim da je krajem prošle godine u pojedinim tvornicama obustavljena proizvodnja, tako da ih ima i manje na tržištu od očekivanog. Što se tiče cijene sjemena, ona je porasla za 50%. Poljoprivrednici tvrde da će svi ti inputi koji su rasli povećati cijenu proljetne sjetve po hektaru za oko 6 tisuća kuna, što bi uzročno-posljedično u konačnici moglo rezultirati porastom cijena hrane, ali i udarom na hrvatske građane.“ – pojasnila je Petir.
Među problemima s kojima je zastupnica Petir upoznala premijera Andreja Plenkovića našao se i višestruki porast cijene plavog dizela. Sukladno njenom upitu Vlada je 7. veljače reagirala i zamrznula cijene plavog dizela na 6,50 kuna kako bi spriječila dodatni udar na poljoprivrednike i ribare, a Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je paket financijske pomoći. „S obzirom na to da smo mi u EU i koristimo sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike, bilo koja dodatna sredstva iz nacionalnog proračuna smatraju se nedozvoljenima ako ih Europska komisija ne odobri. Tako da Ministarstvo poljoprivrede šalje Europskoj komisiji paket mjera koji se planira pomoći ratarima i ribarima.“
Paket financijske pomoći vrijedan je 250 milijuna kuna, od čega će se 200 milijuna kuna odnosi na poljoprivrednike, a 50 milijuna kuna na ribare. „Te isplate bi prema nekim izračunima koje je napravila Hrvatska poljoprivredna komora išle na prvih 20 hektara i to cca. 500 kuna po hektaru.“- pojasnila je.
Zbog ograničenih količina mineralnih gnojiva pred poljoprivrednicima je izazovan posao pravovremene nabave tog važnog inputa. Iako neki razmišljaju o manjoj primjeni mineralnih gnojiva, Petir napominje kako to u konačnici možda i neće biti dobra odluka. „Teško je u ovom trenutku reći hoće li ga biti dovoljno, ali ja čak i mislim da hoće, unatoč smanjenoj proizvodnji u svim europskih tvornicama. Nedavno je izašla i jedna Studija Europske komisije koja je pokazala da inače hrvatski poljoprivrednici koriste manje pesticida i umjetnih gnojiva od ostatka europskih poljoprivrednika. Radi se o nekih 50% manje s obzirom na prosjek, što je dobro za startnu poziciju u smisli prilagodbe klimatskim promjenama i visokim zelenim ambicijama Europske komisije. No, znamo, postoje i izračuni koje je dala struka koji nam pokazuju koliko je potrebno koristiti sjemena te umjetnih gnojiva za prihranu naših usjeva, da bi prinosi bili optimalni. U tom smislu ne bi smjelo biti većih odstupanja.“- obrazložila je zastupnica Marijana Petir.
Napomenimo i kako u našoj potrošačkoj košarici, u odnosu na ostatak Europske unije, čak jednu trećinu čini hrana te bilo kakav porast cijena može bitno utjecati na standard građana. Kako bi se spriječila neželjena situacija, Vlada RH odlučila je PDV smanjiti s 13% na 5% za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, sadnice, umjetno gnojivo i pesticide. „Zbog toga Vlada intervenira ovim instrumentima koji su dozvoljeni, u suprotnom najave nisu dobre jer sami poljoprivrednici kažu da će im, ukoliko se ne dogodi neki obrat, biti neminovno povećanje cijena njihovih proizvoda što će onda utjecati i na cijenu konačnog proizvoda za građane. Mislim da to je nešto što građani teško mogu podnijeti u svim ovim razmjerima.“
Vlada RH stoga planira intervenirati i kada je riječ o cijeni plina i struje. „Znamo da su cijene plina i struje zamrznute do 1. travnja, a nakon toga će se ići s poreznim instrumentima i olakšicama kako ta cijena plina i struje ne bi utjecala na standard građana i kako ne bi došlo do turbulencija koje bi kasnije bilo gotovo nemoguće kontrolirati. U tom smislu očekujemo da će Vlada pomoći i s nekim dodatnim paketima za poljoprivrednike.“
Saborski Odbor za poljoprivredu stoga je trenutno u fazi razgovora s resornim ministarstvom i službama, a koji bi trebao rezultirati dodatnim mjerama pomoći. „Mi tražimo i inzistiramo da se poljoprivrednicima pomogne kroz mjere potpore da sami mogu proizvoditi obnovljive izvore energije na svom gospodarstvu, te tu energiju i koristiti. Danas oni nisu u tom sustavu potpora, a vidimo da neki špekulanti jesu. Zašto netko tko ima farmu stoke ne bi iz svog gnojiva proizvodio bioplin i za to dobio potporu te ušao u sustav kvota, dok primjerice netko tko postavlja solarne kolektore na plodna polja može za to dobiti subvenciju? Dakle, to nije prihvatljivo i Odbor za poljoprivredu je na to upozorio i dobili smo načelnu potporu Ministarstva poljoprivrede. HPK je također o toj temi razgovarala s Ministarstvom gospodarstva. Želimo naći način da se sustav koji se odnosni na proizvodnju obnovljivih izvora energije „rastegne“ i na poljoprivrednike jer bi to onda bila „win-win situacija“ i dodana vrijednost. Također, mislimo da nije prihvatljivo da se na plodna polja postavljaju solari, već mislimo da su oni primjereniji za postavljanje na farmama, kao što ih imamo i na obiteljskim kućama, a sve s ciljem da se poljoprivrednicima olakša s cijenom energije, koja, kako vidimo, iz dana u dan raste.“ – pojasnila je. Opstanak hrvatskih poljoprivrednika uvelike ovisi o financijskim intervencijama Vlade, a zastupnica Marijana Petir, ustrajat će i nadalje na oformljavanju novih mjera kako bi se očuvala domaća poljoprivredna proizvodnja i zagarantirala građanima sigurnost opskrbe hranom po pristupačnim cijenama.