Gradsko vijeće Kutine kojim je predsjedao Robert Krpes usvojilo je prvi rebalans proračuna u ovoj godini. Njime su planirani prihodi od 242.551.000,00 kn, rashodi od 249.617.000,00, dok je višak iz prethodnih godina 7.066.000,00. Razloge za prve izmjene i dopune proračuna objasnio je pročelnik za financije Grada Kutine Ivan Crnac.
„Prvi je razlog što smo dužni podnijeti zahtjev za kreditno zaduženje za kupnju stambeno poslovnog prostora u novoj zgradi na trgu, jer nismo do kraja godine dobili suglasnost za to zaduženje, a u proračunu smo planirali 15,9 mln kn što je bilo dovoljno. Sada moramo planirati cijeli iznos od 23,5 mln kn. Drugi razlog je što mijenjamo izvore financiranje kod gradnje deponije dakle dolazi do preusmjeravanja sredstava sa stavke održavanja cesta za nadogradnju deponije“
Oporba je bila protiv rebalansa, a svoje razloge naveli su predstavnici SDP/Laburista Jasminka Molnar i HSS-ov Dragutin Vagner.
„Bili smo protiv rebalansa jer smo protiv dodatnog kreditnog zaduženja. Trenutno je grad previše zadužen, oko 20% iznosi kreditno zaduženje. Ovo zaduženje namijenjeno je izgradnji zgrade na trgu koja je u ovo krizno vrijeme nepotrebna na način na koji je isprojektirana i zato nismo prihvatili rebalans“, objasnila je Jasminka Molnar.
Sličnog stajališta je i Dragutin Vagner iz HSS-a. „Iz proračuna je 1 mln kn maknuto sa stavke održavanja nerazvrstanih cesta. Mi smatramo da su sve ceste u vrlo lošem stanju, ne samo one gdje se radi Aglomeracija, nego i ostale i da na tome ne trebamo štedjeti. Protiv smo i novih kreditnih zaduženja. Vidljivo je i da su cijene energenata jako skočile i da se nije puno o tme raspravljalo. Nadalje zimska služba sigurno nije iskoristila novac koji je za nju predviđen i odatle su se trebala preusmjeriti sredstva za zaduženje a ne micati s nerazvrstanih cesta“, rekao je Vagner.
Vezano uz kreditna zaduženja pročelnik za financije tvrdi da su ona u dozvoljenim okvirima i da grad nije prezadužen te, te da će dobivanjem ovog kreditnog zaduženja grad biti zadužen oko 12,54%. Imamo sukcesivno otplaćivanje kredita iz prethodnih razdoblja. Mi pratimo sve rashode i otplate anuiteta i nismo prezaduženi“, rekao je Crnac.
Po pitanju rasta cijene energenata o čemu je na vijeću govorila i zamjenica gradonačelnika Ivana Grdić, Crnac je rekao da će u sljedećem razdoblju imati više preciznijih pokazatelja i donijeti nove odluke. Što se tiče stanja cesta i njihovih sanacija odgovorio je da i to ovisi o rastu cijena energenata što su iznosi u milijunima, te da će u budućem razdoblju trebati značajnija sredstva za sanaciju cesta. Na sjednici je prihvaćen prijedlog odluke o prihvaćanju ugovora o financiranju troškova na nerazvrstanim cestama i drugim površinama u okviru projekta Aglomeracije.
Pročelnica Snježana Šlabek Ohman predstavila je detaljno Urbanistički plan uređenja 18, koji se odnosi na administrativno uređenje područja Romskog naselja u Kutini što je određeno i GUP-om, a sukladno među ostalim, i akcijskom planu za potrebe uključivanja Roma iz 2019. godine.
Područje je to na kojem se nalaze i predmeti pretežito nezakonite gradnje i potrebno je ispuniti uvjete za koje zakon propisuje obaveznu izradu urbanističkog plana. Cilj izrade je poboljšanje kvalitete života i standarda stanovništva romske zajednice, rješavanje imovinsko pravnih odnosa na tom zemljištu, a plan spriječava i daljnju bespravnu gradnju, kao i opremanje zemljišta potrebnom komunalnom infrastrukturom, te stvaranju uvjeta za novu gradnju.
Vijećnici su na kraju sjednice imali aktivnu raspravu o Civilnoj zaštiti na području Grada Kutine o čemu je točke analize stanja iz prethodne godine i plan razvoja u narednom razdoblju iznio pročelnik ureda gradonačelnika Robert Kolenc u čijem je resoru i Civilna zaštita kojoj je na čelu Ivana Grdić.
Sustav Civilne zaštite, kako je istaknuo Kolenc, bio je u ranijem sazivu vijeća zanemaren i sada se pokušava ustrojiti što bolje i biti podrška Hitnoj službi, Vatrogascima i ostalim dionicima.
Vijećnica Molnar (SDP) i Dalibor Žiljak (Laburisti) potpuno su suprotnog stajališta i misle da je ustroj ranijeg saziva CZ bio kvalitetniji. Oni su uputili dvije ključne kritike koje se odnose na sadašnji sustav Civilne zaštite u Kutini, a to su izostanak javnog savjetovanja kod izrade plana i razvoja ističući kako je takva praksa potrebna, te nedovoljno stručnjaka koji su potrebni da bi Civilna zaštita kvalitetnije djelovala. Svi su se složili da je situacija u geostrateškom i svakom drugom smislu ozbiljna, a rasprava u koju su bili uključeni i Drago Šivak (SDP), te Jure Nikšić (HSU) istaknula je potrebu za posvećivanjem veće pažnje Civilnoj zaštiti Kutine.
Kolenc je odgovorio kako predloženi plan rada Civilne zaštite ne mora ići na javno savjetovanje budući da su sve uključene organizacije upoznate s njim (Hitna pomoć, vatrogasci itd) te da je potrebna pravna procedura kod ove odluke ispoštovana.
Nebojša Čović (HDZ) uglavnom se složio s raspravom rekavši kako je najveći problem što danas nitko ne želi volontirati u Civilnoj zaštiti te da će njezina kvaliteta biti postignuta s ispravim vrednovanjem tog zahtjevnog posla u kojem, kako je rekao, ne smije biti gledanja na političke opcije.
Uključivanje stručnjaka, potrebnih edukacija i razmatranje naknade za taj posao neki su od zaključaka usmjereni ka kvalitetnijem ustroju Civilne zaštite u Kutini koja je, osobito u ova neizvjesna vremena, važan segment sigurnosti svih građana Kutine.
