Već tradicionalno, tijekom listopada i studenog otkup je žira, pa skupljači na području Moslavine obilaze okolne šume u potrazi za područjima bogatima plodom hrasta lužnjaka, nadajući se da će im ove jeseni, za razliku od prošle, kada je urod izostao, bar donekle podebljati kućni budžet.
„Šumarija Popovača i sve ostale šumarije na ovom području imaju slab urod žira. Planski nam je otkup žira u količini od 11 tona, do sada smo otkupili 7, a nadam se da ćemo uspjeti i preostale 4. Cijena je dosta popularna, kao i u protekle dvije godine iznosi 9 kuna bruto po kilogramu žira, no, berača ima sve manje.“ – ističe Zoran Kahler, upravitelj Šumarije Popovača.
Rezultat slabog uroda sve je češća pojava štetnika hrastove mrežaste stjenice. „2013. godine pojavila se u Spačvanskim šumama te se potom počela širiti na ostatak Nizinske Hrvatske. Taj štetnik siše sokove lista i uzrokuje smeđenje tri mjeseca ranije, a stabla se brane na način da odbacuju i žir prijevremeno. Taj žir nije sazrio te samim time nije dobar, odnosno, imamo puno manje uroda koji se može koristiti.“
Kako je berba još uvijek u tijeku, svi oni koji se žele priključiti, imaju tu priliku, a potrebno je samo javiti se u najbližu šumariju kako bi dobili potrebne upute i dozvolu.
„Žir koji se sakuplja ne bi trebao imati rupicu niti bilo kakva druga oštećenja na sebi, odnosno mora biti malo teži. Za provjeru žir se može staviti u kantu s vodom, te se odbacuje sve ono što ispliva na površinu, a to i mi radimo pri samom otkupu.“ – pojašnjava Kahler.
Prirodna obnova šuma, iako se naoko čini jednostavna, zbog trenutne situacije, ali u postupka u kojem se prvo sakuplja žir, a potom unosi u sastojine predviđene za obnovu, veoma je zahtjevan posao. „Fiziološka starost tih sastojina prije sječe morala bi biti između 120 i 140 godina. Obnavljamo tu šumu, odnosno sječemo hrast lužnjak kada ispod njih imamo dovoljan broj mladih biljaka koji će postojeću šumu zamijeniti, a u slučaju nekog lošeg stanja u tim sastojina mi pribjegavamo unosu žira.“
Na tom putu šumarima stoji i divljač, posebice divlje svinje. „Šume štitimo zaštitnim ogradama, prijašnjim godinama to se činilo ogradama od armaturne mreže, no u zadnjih godinu-dvije kako je cijena otišla u nebo, počeli smo primjenjivati zaštitu električnim pastirima koji su se pokazali jednostavniji za postavljanje i održavanje te su višestruko jeftiniji.“ – pojašnjava upravitelj.
S ciljem obnove šuma naše gospodarski i ekonomski najvrjednije vrste hrasta lužnjaka ova je šumarija pokrenula projekt „Konverzija nizinske šume“. Riječ je o jednom hvalevrijednom projektu koji će pomoći pri održavanju ove autohtone vrste, posebice u vrijeme kada je sve veći utjecaj klimatskih promjena. „U skladu s našim propisima gospodarenja mi postupamo. Što se tiče cijene hrasta, ona je sve veća i veća, no bez obzira na to potražnja je velika, kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Europe.”-napominje Kahler.
Područje kvalitetnih hrastovih šuma proteže se od Vinkovaca pa sve do Karlovca, stoga se nadamo da će se unatoč brojnim problemima uspješno nastaviti ovaj važan projekt prirodne obnove šuma.