Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Gradu Kutini isporučio je 200 spremnika za biootpada od 80 litara. Očekuje se kako će smeđe kante za biootpad uskoro biti podijeljene građanima.
Iz Fonda su poručili kako uskoro stižu i žute i plave kante za odvojeno sakupljanje plastike i papira.
Do sredine lipnja ove godine četiristotinjak gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobit će spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima. Naime, u tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna kanti različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada.
Uz ovo Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio i oko 48 tisuća većih mentalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani također mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim kvartovima. Radi se o projektu ukupne investicije od oko 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz EU fondova.
“Hrvatska je u 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu zabilježila porast od 6% u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37%. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz konstantnu edukaciju i informiranje javnosti taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati“, komentirao je direktor Fonda Siniša Kukić.
U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu nego i u sustavnu edukaciju građana. Više od 50% odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su i gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj, ali i brojen općine po raznim hrvatskim županijama.
Direktor Kukić smatra da će, nakon što se građani dobiju spremnike, brojke rasti, ali isto tako naglašava da je ključno informiranje i edukacija javnosti te odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema otpadu koji se stvara u kućanstvima. Zbog toga Fond u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi edukativne kampanje kojima je cilj ukazati na pravilnu hijerarhiju gospodarenja otpadom. Inače prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je s 445 kg komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka koji iznosi 502 kg po stanovniku.
Od ukupnog broja, prema iskazanom interesu najviše spremnika naručile su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Spremnici se isporučuju prema terminskom planu te je do sada već isporučena polovica od ugovorene količine. Usprkos pandemiji i potresu koji je najviše pogodio Zagreb i okolicu te područje Sisačko-moslavačke županije investicije u infrastrukturu vezanu za gospodarenje otpadom se nisu usporile. Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova Europske unije sufinancirala se izgradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također sufinancirana i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
Europski Zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni kontinent. Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku stavlja ambiciozne ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta. Stoga je za očekivati kako će Europska komisija i u narednom financijskom razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom, a što je svakako jedan od prioriteta politike zaštite okoliša u Hrvatskoj.
S ciljem što hitnijeg i značajnijeg smanjenja emisija CO2, Europska komisija pripremila je opsežan Zeleni plan, koji se kroz strateške odrednice održivog razvoja kontinenta bavi pitanjima održivosti resursa i prilagođenosti klimatskim promjenama.
Procjenjuje se da je polovina ukupnih emisija stakleničkih plinova i više od 90 % gubitka biološke raznolikosti i nestašice vode posljedica vađenja i prerade resursa. Današnji način života i potrošnje zahtijevao bi 3 planeta kako bi se namirile osnovne potrebe prosječnog stanovnika Zemlje, stoga je potrebno što prije značajno smanjiti iskorištavanje prirodnih resursa i proizvodnju otpada.
S tim je ciljem uz Zeleni plan izrađen i Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, u kojem su detaljno razrađene mjere kojima se planira utjecati na općenito smanjenje potrošnje i povećanje dugotrajnosti proizvoda, ponovnog korištenja i recikliranja. Linearno gospodarstvo koje funkcionira po principu „uzmi – koristi – odbaci” treba se transformirati istinsko kružno gospodarstvo zbog čega je razmišljanje o održivim kružnim sustavima potrebno implementirati u sve aktivnosti, uključujući politike, proizvode, proizvodne procese i poslovne modele.
Proizvodi i materijali koji su održivi, kružni, sigurni i netoksični trebali bi postati norma, osnovni izbor, koji je privlačan, cjenovno pristupačan i dostupan za sve potrošače. Kako bi se to postiglo očekuju nas i zakonodavne promjene kojima će se utvrditi horizontalna načela politike proizvoda i obvezujući zahtjevi za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a. Tu je izuzetno važna i faza oblikovanja novih proizvoda, jer se u tom trenutku određuje do 80 % njihovog učinka na okoliš.
Proizvodi, nažalost, prebrzo završavaju svoj životni ciklus te je odvojeno prikupljanje otpada svakako preduvjet za visokokvalitetno recikliranje i za zadržavanje vrijednih materijala i proizvoda u petlji recikliranja. Kako bi se statistika vezana za otpad još više uskladila, prikupljat će se podatci ne samo o prikupljanju, već i o udjelu učinkovite ponovne upotrebe recikliranih materijala. Osim toga, važno je u tranziciju na odgovarajući način uključiti sve dionike te se može očekivati i jača uloga kontrole odgovornosti samih proizvođača.
