Crna slavonska svinja ili fajferica jedna je od tri autohtone pasmine svinja u Hrvatskoj. Uzgaja se uglavnom na otvorenom te ne zahtjeva puno, no tek rijetki se bave njezinim uzgojem. Jedan od njih je i mladi poljoprivrednik Valentino Florijanović iz Potoka: „Odlučio sam se na ovu pasminu jer je najstarija autohtona u Hrvatskoj te zbog karakteristika, a ima jako dobru kvalitetu mesa. Naravno, uz to ide i starinska ishrana, kukuruz u klipu, pšenica, ječam, zob, trava djetelina, bundeva te žir.“
Crna slavonska svinja u mnogočemu se razlikuje od mesnih pasmina. „U periodu od jedne godine ona dostigne težinu od 70-80 kg, a kroz 20 mjeseci dođe do težine od 180-200 kg. Upravo zbog toga što joj treba puno duže da dođe do određene težine, ima i zrelo meso. Razlika se naročito može usporediti pri suhomesnatim proizvodima. Na mojem gospodarstvu se proizvode: kulenova seka, kulen, kobasice za kuhanje i pečenje, češnjovke, krvavice, prezvušt i slanina. Sve to radimo po tradicijskim receptima, sušimo u pušnici a potom sve stavljamo u komoru u kojoj proizvodi dozrijevaju.“ – istaknuo je Florijanović.
Iako je ova pasmina nastala još u 19. stoljeću na pustari Orlovnjak na imanju grofa Karla Pfeiffera koji je slovio za vrlo uspješnog selekcionara u stočarstvu, do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća gotovo smo ostali bez ovog vrijednog genetskog materijala. Spasio ga je 90-ih godina program revitalizacije ugroženih pasmina. Danas je priča sasvim drugačija, potražnja u Hrvatskoj, ali i svijetu sve je veća.
„Ljudi su prepoznali kvalitetu i sve više se odlučuju na kupnju domaćih proizvoda. Imam dosta lokalnih kupaca. Trenutno imam 12 crnih slavonskih svinja, kupio sam i nešto banijske šare svinje. Planiram se širiti, ove godine na 80-ak odojaka, a u godinama koje slijede čak i više. Imam još nešto prostora za pašnjak tako da mogu povećati proizvodnju i na 100 komada godišnje. Također, planiram urediti i klaonicu. Time bi zaokružio cijelu priču od uzgoja do gotovog proizvoda.“ – napomenuo je Florijanović.
Očuvanje, uzgoj i promocija izvornih pasmina domaćih životinja itekako može pomoći stvaranju dodane vrijednosti u stočarskoj proizvodnji nekog kraja, a samim time i oživljavanju dijela ruralnih područja. Tome se nada i ovaj mladi poljoprivrednik koji u narednom razdoblju planira koristiti i određene poticaje koji bi mu olakšali nabavku potrebne zemlje i uređenje klaonice.