Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija održao je online sjednicu na kojoj se, između ostalog, razgovaralo o inicijativi Hrvatske zajednice županija da se riješi pitanje vlasništva nad domovima za starije i nemoćne.
Prošlu godinu obilježili su pandemija koronavirusa i potresi koji su uzrokovali ljudske i materijalne štete, ali i solidarnost koju su hrvatski građani pokazali u trenucima kada je bilo najteže, posebice za Sisačko-moslavačku županiju i grad Zagreb.
Hrvatske županije donirale su oko 5 milijuna kuna financijskih sredstava za potresom pogođena područja, a Grad Zagreb je za gradove Petrinju, Glinu, Sisak, Hrvatsku Kostajnicu te općine Lekenik, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Dvor, Topusko i Gvozd izdvojio po 300.000 kuna. Uz novčana sredstva, donirani su stambeni kontejneri, vatrogasna vozila, psi tragači, prehrambeni proizvodi, odjeća, a ponuđen je i smještaj za sve koji su ostali bez svojih domova. Pomoć neće stati, ponovit ćemo analizu potreba u tim područjima i nastaviti raditi ono što radimo od prvog potresa u ožujku 2020. – a to je brza reakcija i pomoć na terenu, zaključak je online sastanka župana održanog 27. siječnja.
Razgovaralo se i o aktivnostima za nastavak decentralizacijskih procesa, između ostalog i inicijativi Hrvatske zajednice županija da se riješi pitanje vlasništva nad domovima za starije i nemoćne.
Vlada Republike Hrvatske krajem je prošle godine donijela zaključak za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne, s ciljem prijenosa prava vlasništva na osnivače domova – jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave).
„Decentralizacija, za koju se zalažemo godinama, mora biti primijenjena i na područje socijalne skrbi, posebice kada govorimo o domovima za starije i nemoćne. Županije posljednjih 16 godina vode brigu od domovima, osiguravajući znatna financijska sredstva iz proračuna, kako za redovito poslovanje, tako i za poslovanje van standarda ove ustanove“, ističe predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Analiza među županijama, provedena za potrebe izrade Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, pokazala je okvir razvoja usluga koji će biti osnova za povlačenje europskih sredstava. „Važno je da dobro artikuliramo interese županija kako bi što kvalitetnije pokrile potrebe naših građana. Stavovi županija su usuglašeni bez obzira na brojne različitosti, što samo potvrđuje naše djelovanje prema nacionalnoj razini“, ističe zamjenica župana Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar.
Analizom su utvrđeni i prioriteti razvoja socijalnih usluga koji su, prema kategorijama stanovništva, očekivano usmjereni na stariju populaciju, ali i, neočekivano, na usluge rane intervencije kod djece s neurorizicima do treće godine života.