Uzgoj izvorne pasmine konja hrvatskog hladnokrvnjaka, nakon velike krize, u kojoj je doslovno došlo do spašavanja ove pasmine od izumiranja, krenulo je u izuzetno pozitivnom smjeru, pokazuju to i statistički podaci Središnjeg saveza udruga uzgajivača Hrvatskog hladnokrvnjaka, ističe Slaven Kolarić, voditelj uzgojnog programa. „Prema popisu u Središnjem registru kopitara stalno se krećemo od 8000 do 8200 grla svih kategorija. Vrijedi istaknuti i podatak kako je upravo najveći broj grla u našoj Sisačko-moslavačkoj županiji, te kako 55% grla je smješteno u tri županije, uz nas tu su još i Primorsko-goranska te Ličko-senjska.“-pojašnjava Kolarić.
Upravo sa statističkim podacima, uzgojnim programom te problemima i potrebama, vodstvo saveza upoznalo je i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, koja ih je s lokalnim čelnicima posjetila početkom jeseni. Više je rekao predsjednik saveza Miško Šklempe:“Kao prvo, tražili smo da se vrednuje rad Saveza, kao organizacije koja provodi uzgoj samostalno. Dakle, tražili smo da imamo dugoročno financiranje, jer nam uz vlastita sredstva rad osiguravaju i sredstva Ministarstva. Također, jedan od zahtjeva odnosio se na mjere ruralnog razvoja koje bi bile namijenjene isključivo za konjogojstvo. Dakle, tražimo Mjeru za izvorne i zaštićene pasmine, prema kojoj bi uzgajivači konja imali pravo na financijska sredstva iz te određene omotnice za sve svoje potrebe, od nabave mehanizacije do izgradnje potrebnih objekata, kupnje zemljišta… Vidimo da ima novaca u novom ZPP-u, politika je prema „zelenom“, a upravo tu se i mi pronalazimo.“
Upravo bi financijska sredstva iz te mjere, te rješavanje problema sa poljoprivrednim zemljištem, puno pomogla mladim uzgajivačima poput Brune Kosara iz Potoka. „Trenutno je situacija dobra, zima je stigla, stoka je već polako u štali. Pripremili smo se za ovaj period, hrane ima dovoljno. Moram reći kako smo nešto i kupili, jer da nismo, vjerojatno je ne bi imali dovoljno s obzirom na nedostatak poljoprivrednog zemljišta kojeg meni konkretno, a i mnoštvu drugih stočara, nije dovoljno.“ – istaknuo je Kosar.
Kada bi se situacija promijenila, Kosar bi bez velikih dilema krenuo u povećanje broja grla, jer potrebe za rasplodnim materijalom, a posebice za ženskom ždrebadi su i dalje prisutne. Povratna informacija iz Ministarstva poljoprivrede, kako nam ističe predsjednik saveza je pozitivna. Ministrica je obećala pomoći pri rješavanju ovih problema, što je bilo i očekivano, a Šklempe dodaje i kako su osim potpore ministarstva značajne i one lokalne zajednice. „Potpore za 2020.godinu su odrađene od strane Grada Popovače, što nije situacija sa Sisačko-moslavačkom županijom. Županija još nije isplatila prošlogodišnje, a do kraja veljače 2021.godine otvoren je natječaj za ovogodišnje potpore. Mislim da je to zaista neodgovorno te moram reći i da jako puno naših uzgajivača jednostavno se ne želi niti prijavljivati na taj natječaj jer dobivena sredstva smatraju kako se premala, a između ostalog, niti se ne isplaćuju na vrijeme.“ – pojasnio je Šklempe.
S obzirom da uzgoj ove autohtone pasmine nije poremetila niti epidemija virusa COVID-19, nadamo se kako neće niti spomenuti problemi. Naprotiv, nadamo se što skorijim rješenjima jer uz mlade ljude koji žele opstati na selu, uzgoj ove izvorne pasmine ima budućnost.