U Galeriji kutinskog Muzeja Moslavine sinoć je otvorena arheološka izložba „Srednjovjekovne utvrde Moslavine“. Prva je to samostalna izložba arheologa Muzeja Moslavine Antonia Džaje koja je realizirana u partnerstvu sa Hrvatskim restauratorskim zavodom.
Ravnateljica Muzeja Moslavine Jasmina Uroda Kutlić izložbu je otvorila u izvanrednim okolnostima zbog epidemije COVID 19, te je ista prenošena uživo putem fb stranice Muzeja Moslavine.
U ime Hrvatskog restauratorskog zavoda nazočio joj je Petar Sekulić, a u ime Grada Kutine gradonačelnik, Zlatko Babić, dok je gradonačelnik Popovače Josip Mišković bio spriječen, te je pozdravljen od strane nazočnog skupa.
Ravnateljica Muzeja Moslavine na samom početku podsjetila je među ostalim i na aktivnosti koje je na području Jelengrada započela Povijesna udruga Moslavina iz Popovače čišćenjem ovog, u arheološkom i povijesnom smislu, važnoga područja kojeg Popovača prepoznaje i kao svoj potencijal. Posebno je pozdravila i Hrvatski restauratorski zavod i ravnateljicu dr. Tajanu Pleše te joj zahvalila na višegodišnjoj dobroj suradnji na istraživanju ovog područja.
Na izložbi su, kako je predstavio autor izložbe Antonio Džaja, plakatima predstavljene srednjovjekovne utvrde Moslavine i nalazi s nekih od njih koje je Muzej prikupio tijekom 60 godina postojanja. Izložba se sastoji od 14 panoa na kojima su ukratko predstavljene neke od moslavačkih utvrda te brojni predmeti koji su pronađeni na istraživanim utvrdama. S područja Kutine tu možemo vidjeti značajne predmete i podatke s područja Mikleuške, Selišta, Krajiške Kutinice, Gojla ili Mišinke, do same Kutine odnosno Turskog stola, Plovdina ili Kaštela. Tu su i nalazišta sa strane Popovače. Moslavina – grad, Ribnjača ili Srednje selo- Osekovo Gradište i brojna druga. Predmeti obuhvaćaju sve aspekte srednjovjekovnog života – od oružja do predmeta za svakodnevnu upotrebu. Iako su utvrde u Moslavini brojne, većina njih nije dovoljno poznata ni lokalnom stanovništvu. Osim početnih istraživanja 1960-ih godina, sve do nedavnih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda na najznačajnijim moslavačkim utvrdama gotovo da i nije bilo arheoloških istraživanja.
Kako je rekao autor izložbe prvenstveni je cilj bio osvijestiti ideju o postojanju i vrijednosti navedenih lokaliteta za kulturu i prošlost Moslavine te nužnu potrebu daljnjih istraživanja i zaštite tih nedovoljno prepoznatih prostora.
U tome će imati podršku Hrvatskog restauratorskog zavoda, kako je rekao Petar Sekulić koji ova istraživanja vidi kao područje koje će daljnjim istraživanjem dovesti do niza novih spoznaja, kako materijalne tako i arheološke i povijesne vrijednosti.
Gradonačelnik Kutine Zlatko Babić rekao je kako Grad Kutina Moslavačkoj gori daje sve veći značaj, na kojem u posljednje vrijeme intenzivno radi i Turistička zajednica Grada Kutine.
„Dobra je vijest odobrenje projekta Crkveni jarak, radi se i na inicijativi za proglašenjem Moslavačke gore geoparkom, a uređenjem planinarskih puteva i staza u tom području zasigurno će se značajno doprinijeti razvoju planinarskog i rekreativnog turizma na Moslavačko gori“, naglasio je Zlatko Babić dajući podršku svim aktivnostima promidžbe i istraživanja ovog područja bogatog ne samo poviješću, već i iznimnim prirodnim ljepotama.
Na Moslavačku goru možemo doći iz niza pravaca, kako od Kutine i Popovače, tako i iz Velike Ludine, ali i općina iz susjednih županija koje su članovi LAG-a Moslavine. Stoga možemo zaključiti kako je Moslavačka gora velik potencijal koji je prepoznao Hrvatski restauratorski zavod, gradovi i općine te njihova udruženja, a apliciranjem na projekte o Moslavačkoj gori sve će se više čuti i u europskim okvirima.
Stoga svatko koga zanima ovaj dio prošlosti Moslavine može već od danas individualno pogledati izložbu u Galeriji Muzeja Moslavine.
