Hrvatske šume započele su preuzimanje žira skupljenog u registriranim šumskim sjemenskim objektima. Riječ je o sezonskom poslu koji treba obaviti na vrijeme, a za koji ne postoji mehanizacija, već je potrebno angažiranje lokalnog stanovništva. Više o trenutnoj situaciji rekao je Davor Janković, upravitelj Šumarije Popovača.
„Ove godine situacija sa žirom je dosta problematična. Dakle, Šumarija Popovača bi trebala sakupiti 51 tonu žira hrasta lužnjaka, međutim, pregledom sastojina nismo utvrdili da tih količina zaista ima dovoljno te ćemo morati posegnuti za žirom iz drugih Šumarija. Naša Šumarija treba obnoviti površinu od 65 hektara te ćemo u slučaju nedostatka žira ići sa sadnicama koje se uzgajaju u našem rasadniku u UŠP Zagreb u Sesvetama.“
Prirodna obnova šuma, iako se naoko čini jednostavna, zbog trenutne situacije, ali u postupka u kojem se prvo sakuplja žir, a potom unosi u sastojine predviđene za obnovu, veoma je zahtjevan posao.
Kod hrasta lužnjaka urod je u prosjeku dobar svake tri godine i tada su šumari u prilici nadoknaditi zaostatke iz prethodnih razdoblja, napomenuo je Janković. „Hrastova mrežasta stjenica je napala krošnje hrasta, to je već problem u proteklih nekoliko godina. Također, bili su mrazevi u proljeće te žir relativno slabo rodi, zato je tako loša ova sezona. No, s obzirom da se s postupkom pošumljavanja već započelo u proljeće, sve predviđene sastojine u ovoj bi godini i trebale biti obnovljene. Planirali smo ove godine posaditi 340 tisuća sadnica, oko 150 tisuća je posađeno u prvom dijelu godine, a ostatak ćemo u ovom jesenskom periodu nakon što otpadne lišće sa sadnica. Sve su pripreme već izvršene i nadamo se da ćemo uspjeti ostvariti svoj plan.“
Kako pojašnjava Davor Janković, upravitelj Šumarije Popovača, ta prirodna obnova koju šumari „forsiraju“ i koja im je najvažnija, svakako će se odraditi. Ukoliko ove godine i ne bude izvršen plan, nadoknadit će se slijedeće godine jer se ništa bitno neće promijeniti s obzirom da hrast raste 140 godina, pa ta jedna godina neće previše utjecati na rast i razvoj stabala u sastojini.
Plan ukupnih potreba Hrvatskih šuma za žirom hrasta lužnjaka u 2020. godini je oko 1 milijun i 600.000 kilograma, a za žirom hrasta kitnjaka 60.000 kilograma, za što će, uz cijenu otkupa od 9 kuna po kilogramu, ako se plan uspije u cijelosti ostvariti, izdvojiti 15 milijuna kuna.
Svi zainteresirani za sakupljanje žira mogu se javiti u najbližu šumariju i ondje zatražiti dozvolu te dobiti potrebne upute. „Žir koji skupljamo i otkupljujemo od privatnih osoba i tvrtki koje se time bave mora biti kvalitetan jer se onaj lošije kvalitete ne može koristiti za pošumljavanje. Svaki žir mora se pregledati, da nema vidljivih oštećenja, rupa od parazita, mora biti čvrst na dodir i sjajnog oklopa. Najbolje je potopiti žir u vodi, jer zdrav žir teži je od vode i on potone, a nažalost, onaj koji pluta, mora se baciti“ – pojasnio je Janković.
Područje kvalitetnih hrastovih šuma proteže se od Vinkovaca pa sve do Karlovca, stoga se šumari nadaju da će se unatoč brojnim problemima uspješno nastaviti ovaj važan projekt prirodne obnove šuma.