Prva peludna zrnca ambrozije pojavila su se polovicom mjeseca srpnja na sve tri mjerne postaje Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.
Od početka mjeseca kolovoza koncentracije peludi ambrozije bile su umjerene, ali od 9. kolovoza bilježimo visoke koncentracije peludi ove veoma alergogene biljke. Upravo se nalazimo pred očekivanim vrhuncem cvatnje ambrozije. Kako ovih dana biljeżimo i umjerene koncentracije peludi pelina, probleme imaju i osobe alergične na pelud ove biljke.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) ili pelinolisni limundžik, u narodu poznata i kao partizanka i Krausova trava je biljka čija je pelud najjači peludni alergen. Samonikla je biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. U Europi se pojavila krajem 19. stoljeća kada je prenesena kao slijepi putnik brodovima koji su prevozili sjemenke žitarica. U posljednjih dvadeset godina ambrozija je glavni korov u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj ambrozija je prvi put evidentirana 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas ambrozija raste u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, porječju rijeka Save i Drave, s tim da je okolica Osijeka evidentirana kao područje s najvećom koncentracijom peludi ambrozije u ovom dijelu Europe. S kontinentalnih dijelova Hrvatske ambrozija se proširila i uz obalni pojas, odnosno krajeve uz more, tako da je danas uz zadarsko područje ima i u Istri te Dubrovniku. Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine.
Stabljika je posuta grubim dlačicama, pa je poželjno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. čupa. Listovi su jajasta oblika, takoder posuti dlačicama i jako nazubljeni. Cvjetovi su skupljeni u žute grozdove na vrhu stabljike. Biljka najviše voli napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva, te nedovoljno obradenih zemljišta i polja. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećeme repe, kukuruza, soje i krumpira. Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do 8 milijuna peludnih zrnaca), a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka.
Metodologija za praćenje koncentracije peludi u zraku koju primjenjuje Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije je volumetrijsko uzorkovanje i analiziranje uzoraka koje se primjenjuje i u svim zemljama Europske Unije. Uredaj za uzorkovanje peludi sakuplja uzorke peludi i spora u zraku koje imaju promjer 2 — 200 ąm aktivno usisavajući zrak brzinom od 10L u minuti što oponaša normalno čovjekovo disanje. Djelokrug uredaja kreće se u promjeru od oko 10 — 30 km ovisno o smjerovima vjetra i drugim meteorološkim uvjetima.
Jedan uredaj za uzorkovanje peludi tipa Lanzoni VPPS 2000 postavljen je u Sisku na krovu Športsko rekreacijskog centra „Sisak“ na Trgu grada Heidenheima, drugi u Kutini na krovu stambene zgrade u Ulici Petra Preradovića 2, a treći uredaj instaliran je u krugu Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot Popovača. Mjerenja obavlja Sluñba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdra stvo Sisačko-moslavačke żupanije.
Broj peludnih zrnaca u kubnom metru zraka koji uzrokuje tegobe kod većine alergičnih osoba nije isti za sve vrste peludi. S obzirom na to da se kod bolesnika osjetljivost na peludne alergene razlikuje od čovjeka do čovjeka, razinu peludi u zraku općenito možemo okarakterizirati kao nisku, umjerenu, visoku i vrlo visoku. Pri niskoj koncentraciji peludi u zraku simptomi bolesti javit će se samo kod izrazito osjetljivih osoba. Pri umjerenoj koncentraciji peludi većina osoba će razviti simptome, dok će pri visokoj i vrlo visokoj koncentraciji sve alergične osobe imati tegobe.
Alergijske reakcije ljudskog imunološkog sustava ubrajaju se u najraširenije bolesti današnjice i u stalnom su porastu. Pod utjecajem sve veće količine stresa koji nameće život suvremenog čovjeka mijenja se njegov imunološki sustav koji sve češće reagira alergijskim reakcijama. Gotovo svaka treća osoba boluje od povremene ili stalne alergije, a svaka deseta ima simptome peludne hunjavice. Peludna hunjavica nije bolest opasna po život, ali sve više predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem zbog stalnog povećanja broja oboljelih. Oboljelima je uslijed tegoba koje uzrokuje peludna hunjavica ugrožena kakvoća života, a najveća učestalost obolijevanja je zabilježena kod mlade populacije. Alergijska astma koju može uzrokovati preosjetljivost na pelud, mnogo je ozbiljnija bolest.
Informacije o početku polinacijske sezone i promjenama koncentracije peludi u zraku vażne su alergičnim osobama i njihovim liječnicima. Te informacije pomażu liječnicima pri tumačenju simptoma alergije, ordiniranju terapije kao i oboljelima da slijede naputke liječnika i strogo slušaju njihove savjete vezane za terapiju koja im je potrebna kao i da lakše planiraju svoje aktivnosti i pravodobno izbjegnu boravak u prirodi za vrijeme najgorih uvjeta tj. najjače cvatnje biljaka na čiju su pelud alergični.
Nekoliko savjeta osobama alergičnima na pelud:
-ako su koncentracije one vrste peluda u zraku na koje ste alergični umjerene, visoke ili vrlo visoke, izbjegavajte izlazak za sunčanog i vjetrovitog vremena, posebno u razdoblju izmedu 10 i 18 sati
-za odlazak u prirodu izaberite dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
-ako ipak morate boraviti na otvorenom, nakon povratka kući, operite ruke, otuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
-ako ste u mogućnosti, najbolje je boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
– uzimajte redovito terapiju koju vam je propisao Vaš liječnik.