Budućnost na rubu močvare, manifestacija kojom se obilježava Svjetski dan vlažnih staništa održana je u Kutini i
Prijemnom centru na ulazu u Lonsjko polje u Repušnici.
Ogranak Matice hrvatske u Kutini prvu je manifestaciju organizirao 2001. godine u Stružcu te se od tad manifestacija naizmjenično održavala u selima na rubu Lonjskog polja u moslavačkom dijelu SMŽ. Od ove godine manifestacije će se održavati naizmjenično u Prijemnom centru Repušnica i Prijemnom centru Crna roda u Osekovu.
Vlažna staništa od iznimne su važnosti za život na zemlji i bioraznolikost. Lonjsko polje posljednja je velika močvara Europe i veliko bogatstvo Hrvatske. Lokalno stanovništvo pravi su čuvari prirode te je stoga cilj manifestacije naglasiti prirodne vrijednosti Lonjskog polja te promovirati i doprinijeti očuvanju tradicijske baštine i načina života u polju u skladu s prirodom.
U programu ovogodišnje manifestacije u Kutini je otvorena izložba „Rubom Lonjskog polja“ kutinskog slikara Ivice Ice Bilandžića te je bilo riječi o Martinu Schneideru Jacobyu, njemčakom znanstveniku koji je otkrio Lonjsko polje i svojim znanstvenim radom dao veliki doprinos vrednovanju i popularizaciji Lonjskog polja.
U prijemnom centru Repušnica prikazan je i ZOE, nagrađivani film filmske družine Osnovna škola Stjepana Kefelje. Folklornu baštinu sela uz rub Lonjskog polja predstvio je Kud Repušnica, koji će ove godine obilježiti 90 godina postojanja te su nastupile i Kutinske dunje.
U programu manifestacije prinijete su i poruke Ramsarske konvencije uz ovogodišnje obilježavanje Dana vlažnih staništa pod nazivom: Bioraznolikost vlažnih staništa, zašto je to važno?
O manifestaciji Budućnost na rubu močvare pohvalno su se izrazili gradonačelnik Kutine Zlatko Babić i Roman Rosavec, zamjenik župana SMŽ. Istaknuli su kako ovakve manifestacije naglašavaju prirodne vrijednosti i bogatu kulturnu i tradicijsku baštinu područja uz Lonjsko polje te su zahvalili lokalnom stanovništvu što su istinski čuvari prirode.
Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika istaknuo je i kulturološku vrijednost manifestacije te je naglasio da je lokalno stanovništvo čuvanjem prirode i svog načina života dalo veliki doprinos u očuvanju i nacionalnog identiteta.
Bioraznolikost vlažnih staništa, zašto je to važno?
Vlažna staništa privlače rekreativce, a njihova bioraznolikost važna je za turizam. Ona predstavljaju možda najdivljiji dio prirode, no savršena su za relaksaciju, odmor i bijeg od užurbane gradske sredine. Jeste li već bili kod nas?
Više od milijardu ljudi diljem svijeta ovisi o močvarama, a bioraznolikost močvara ima velik utjecaj na privredu ljudi koji rade i žive u njihovoj neposrednoj blizini. Poplavne nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena te poplavni travnjaci Lonjskog polja osiguravaju posao za ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Vlažna staništa apsorbiraju i čuvaju vodu. Močvarna voda polako otječe u podzemlje gdje se stvaraju zalihe pitke vode – resursa bez kojeg nema života.
Vlažna staništa su dragocjeni ekosustavi bogati životom, a zanimljivo je da upravo zbog toga funkcioniraju kao prirodni pročišćivači vode. Prolaskom vode kroz poplavna područja na tlu se talože razna onečišćenja i teški metali, a pročišćena voda vraća se u vodotok.
Vlažna staništa su riznica biološke raznolikosti. Čuvanjem poplavnih područja omogućavamo rijekama deponiranje visokih vodnih valova te na taj način sprječavamo štete u ljudskim životima i imovini.
Vlažna staništa su važna za očuvanje i stabilnost klime jer su močvarne biljke svojevrsni sakupljači C02 čime pomažu smanjenju količine stakleničkih plinova.
U vlažnim staništima živi 40% svih biljnih i životinjski vrsta! Samo na području Parka prirode Lonjsko polje registrirano je 550 biljnih vrsta, 250 vrsta ptica, 33 vrsta riba, 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 38 vrsta vretenaca… Prava riznica biljnog i životinjskog svijeta!
