Udruga ruralnog turizma Hrvatske održala je radionicu u okviru projekta Stručno osposobljavanje u cilju jačanja prepoznatljivosti seoskog turizma kojeg provodim uz financijsku potporu Ministarstva turizma Republike Hrvatske.
Tijekom radionice organizirana je i panel diskusija na temu „Dobre prakse i izazovi u promociji seoskog turizma“. Kako ističu, odaziv je bio iznad očekivanja – sudjelovali su Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica, lokalne turističke zajednice, LAG-ovi, turistički stručnjaci te članovi udruge. Cilj ove panel diskusije je potaknuti raspravu o nužnosti zakonskog definiranja ovog posebnog oblika turizma i važnosti njegove organizirane promocije.
Objekti seoskog turizma, kojih je po procjeni više od 700, ostvaruju prihode od gotovo jedne milijarde kuna. Direktno i indirektno zapošljavaju preko 10.000 osoba te ostvaruju preko 300.000 noćenja. Gledajući ukupan turistički promet RH to je relativno mali postotak, ali je vrlo vrijedan obzirom da ovi objekti djeluju u ruralnom prostoru gdje u otežanim uvjetima poslovanja znatno doprinose razvoju lokalnih zajednica. Ovo se ostvaruje putem plasmana vlastitih poljoprivrednih proizvoda i prerađevina te proizvoda ostalih poljoprivrednih proizvođača iz okolice, zapošljavanjem te privlačenjem turista u turistički nedovoljno poznate krajeve Hrvatske.
Na ovoj panel raspravi pod nazivom “Dobre prakse i izazovi u promociji seoskog turizma”, dopredsjednik Udruge ruralnog turizma Hrvatske Janko Kezele tom prigodom je napomenuo da je promocija seoskog turizma u Hrvatskoj relativno slaba, što bi svakako trebalo promijeniti.
„Postoje veliki potencijali, a Ministarstvo turizma je u zadnjih 20-ak godina puno ulagalo u izgradnju, uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta u ruralnom prostoru. Duboko smo uvjereni da bi napravili značajniji iskorak u turističkom prometu ove vrste turizma i na taj način da se napravi jedna velika promotivna kampanja. Institucija koja to može napraviti je Hrvatska turistička zajednica. Želimo ih potaknuti i kod njih osvijestiti potrebu da se to učini, jer mi smo pojedinačno gledano manja ili srednja poljoprivredna gospodarstva koja nemamo taj kapacitet da samostalno izguramo jednu takvu priču, koja bi imala veliki značaj na nacionalnoj razini“ – istaknuo je Kezele.