OBAVIJEST
– PODJELA KOMPOSTERA –
Eko Moslavina d.o.o. obavještava korisnike da u periodu od 12.11.2018. do 30.11.2018. započinje podjela 250 kompostera za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada, koje je nabavilo ovo gradsko trgovačko društvo za sve korisnike koji su se putem Izjave izjasnili da žele preuzeti komposter za vlastite potrebe. Komposteri su besplatni.
Preporuka je izrada vlastitih kompostišta, no ukoliko nema mogućnosti za to, može se dobiti naš komposter na korištenje.
Kako bi preuzeli svoj primjerak kompostera, korisnik je obvezan doći u sjedište tvrtke, na adresu
Trg kralja Tomislava 10/I
44320 Kutina
prilikom čega će potpisati zapisnik o preuzimanju.
Sa sobom je potrebno ponijeti osobnu iskaznicu.
Korisnike koji su zadužili kompostere u pilot projektu molimo da dođu preuzeti naljepnice za kompostere.
Ovo je jako dobar korak prema održivom i učinkovitom sustavu gospodarenja otpadom. Ovime, ne samo da educiramo građane o sortiranju otpada, već im omogućavamo da jedan dio biootpada iskoriste za nešto što će njima kasnije odgovarati za vrt i cvijeće.
Biootpad
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njrgovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, toplina i kompost, kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti). Posebno veseli kada kompost koristimo za povećanje kvalitete vlastitog vrta, cvjetnjaka ili travnjaka.
________________________________________
Što se može kompostirati?
kuhinjski otpad (ostaci kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.);
vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.);
ostali biootpad (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).
Što se ne može kompostirati?
tekući ostaci kuhane hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad, obojani i lakirani drveni otpad, papirnati i stakleni otpad, odjeća, cigarete i dr.
Kompostiranje u vrtnom komposteru:
Konstrukcijom tzv. brzih vrtnih kompostera bitno je smanjeno isušivanje materijala i pretjerano ovlaživanje oborinama.
Materijal se slaže u komposter na isti način, kao i u bilo koji drugi ograđeni prostor. Radi dodatnog miješanja i prosijavanja, potrebno je barem 2 puta godišnje komposter skinuti s kompostne hrpe.
“Dobro je znati”:
Za uspješno kompostiranje koristiti isključivo neobojan drveni otpad bez čavala i dr. (posebno važno za dobivanje ekološki čistog komposta).
Drvo se zbog sadržaja lignina sporo kompostira, ali je dragocjen materijal za prozračivanje vlažnog kuhinjskog otpada.
Zbog smole, ostaci crnogorice se sporo kompostiraju, pa ih u kompostnu hrpu treba umiješati u čim manjoj količini.
Veće količine vlažnog biootpada ne odlagati na jedno mjesto, već ravnomjerno razdijeliti po kompostnoj hrpi.
Zaražene i bolesne dijelove biljaka ne odlagati u kompostni materijal.
Nije preporučljivo davati umjetna gnojiva niti bilo koji drugi materijal za “ubrzanje procesa”.
Korisno je dodavanje zemlje, zatim čiste kamene prašine i svježeg komposta.
Kora nekih agruma, posebice limuna, usporava tijek kompostiranja te je u maloj količini treba pomiješati s ostalim biootpadom.
Lišće i ljuske oraha, kestena, jablana, platana i lijeske sadrže tvari koje u početnoj fazi zaustavljaju razvoj mikroorganizama, pa ih stoga treba u maloj količini pomiješati s ostalim biootpadom, vrtnom zemljom i svježim kompostom.
Ako se u kompostnoj hrpi pojave glodavci, što je posljedica dodavanja previše hrane i slabog miješanja, hrpu presložiti tako da ostaci hrane dođu u sredinu i zatim ih potpuno prekriti starim kompostom i zemljom.