Ukida se i DUZSS
O Planu djelovanja Civilne zaštite Grada Kutine i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija zainteresirana javnost te predstavnici ustanova i poduzeća informirani su na skupu na kojem su predstavljene i procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od katastrofa i velikih nesreća. Izrada ovih dokumenata i njihovo predstavljanje zakonska su obaveza prije konačnog usvajanja. Informacije o ovim dokumentima iznio je Franjo Logožar, konzultant u tvrtki Vizor d.o.o.
Sustav Civilne zaštite dugo je bio zapušten te je u skladu sa Zakonom o Civilnoj zaštiti iz 2015. godine Grad Kutine ponovo ustroji Stožer Civilne zaštite i oformio postrojbu Civilne zaštite. Istaknula je to Sonja Repić, zamjenica gradonačelnika Kutine, dok načelnik Stožera, zapovjednik Civilne zaštite i njegov zamjenik nisu bili prisutni na ovom predavanju.
„Sustav je ustrojen, ali nažalost nije funkcionalan. Kutina nije izuzetak. Posljedica je to mnogih nejasnoća i nedorečenosti. Kutina na papiru još uvijek, na papiru ima 241. osobu u Civilnoj zaštiti, ali u praksi se pokazalo da sustav nije funkcionalan.“, rekao je autor Plana djelovanja CZ Kutine.
Istaknuo je kako je bilo teško procijeniti sve rizike ugroženosti. „Kutina je industrijski grad i najveći su rizici od požara i tehnoloških nesreća. Nažalost, podaci iz Petrokemije su teško dostupni pa je teško procijeniti i rizike i napraviti dobar plan. Kutini je izložena malim rizicima od potresa, ali je zato rizik od poplava značaja.“ Naglasio je Franjo Logožar.
Istaknuo je kako su pojedine tvrtke napravile svoje planove zaštite pa je kao dobar primjer izdvojio tvrtku SELK.
S obzirom na uopćenu procjenu od rizika zbog nedovoljnih informacija teško je napraviti i dobar Plan djelovanja CZ Kutine. „Iz iskustva s poplavama uočeno je kako su najveći problemi koordinacija i informiranje građana. Kutina ima dobro ustrojenu i uvježbanu Profesionalnu vatrogasnu postrojbu, brojne DVD-e i profesionalnu službu zaštite u Petrokemiji, ali nedostaje koordinacije. U poplavama se zna da obranu vode Hrvatske vode, ali na terenu su iskustva bila drugačija.“ rekao je autor Plana djelovanja civilne zaštite.
Kutina je jedan od tri najugroženija grada u Hrvatskoj od tehnoloških nesreća. Kako bi se razina sigurnosti građana, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša podigla na višu, zadovoljavajuću razinu potrebni su redoviti sastanci Stožera Civilne zaštite, koordinacija, izrada planova. „Jedan od takvih planova je i Plan evakuacije stanovništva. Čakovec zbog mesne industrije Pivac koja koristi veliki rezervoar amonijaka Plan evakuacije stanovništva obnavlja 2 puta godišnje. Kutina koja ima znatno veći spremnik amonijaka Plan evakuacije stanovništva jednostavno nema.“
Franjo Logožar je naveo kako je nužno pokrenuti rad Stožera Civilne zaštite, koji se mora najmanje jednom mjesečno sastajati, aktivirati Postrojbu Civilne zaštite i redovito analizirati stanje i procjene ugroženosti. „Mora se znati tko koordinira i vodi akcije spašavanja i zaštite u slučaju nesreća. Mora se znati tko i kada informira, i tu su od velike važnosti lokalni mediji. Mora se znati tko upravlja sirenama za uzbunu i mora ih se tehnološki unaprijediti, jer je danas moguće uz zvučne znakove preko sirena emitirati i informacije, upute i poruke stanovništvu. Potrebno je ozbiljno shvatiti važnost i ulogu Civilne zaštite.“, poručio je autor Plana djelovanja Civilne zaštite.
Promjene u Zakonu o Civilnoj zaštiti trenutno su u postupku savjetovanja sa građanima, a od 1. siječnja iduće godine ukida se Državna uprava za zaštitu i spašavanje koja će biti pripojena Ministarstvu unutarnjih poslova. „DUZS u Sisačko-moslavačkoj županiji sveo se na jednog čovjeka i potpuno je nefunkcionalan. Za očekivati je da će pod nadležnošću MUP-a DUZS biti učinkovitiji u svim jedinicama lokalne uprave i samouprave.“, procijenio je Franjo Logožar.
