Vinova loza domaćin je brojnih biljnih bolesti koje uzrokuju gljive i pseudogljive (peronospora, pepelnica, botritis i dr.) i uspješno se mogu ciljano suzbijati primjenom sredstava za zaštitu bilja. Simptomi i biologija spomenutih patogena poznata je vinogradarima, što ne možemo tvrditi za nove bolesti koje uzrokuju fitoplazme te predstavljaju najveću prijetnju europskim vinogradima. Uzročnik fitoplazmi vinove loze je jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka. Za ovu skupinu uzročnika bolesti ne postoje direktne mjere zaštite, kao što je slučaj sa do sada poznatim bolestima vinove loze. Najdestruktivnija fitoplazma vinove loze je zlatna žutica, poznata i pod nazivom Flavescence dorée (FD). Zlatnu žuticu vinove loze prenosi američki cvrčak (Scaphoideus titanus), koji bolest prenosi sisanjem biljnih sokova na zaraženim trsovima. Ponovnom ishranom na zdravom trsu unose fitoplazmu u zdravo tkivo te na taj način prenose zarazu. Nakon što cvrčak svojim hranjenjem zarazi trs fitoplazmom, simptomi bolesti će se pojaviti tek naredne godine.
Tijekom prošle godine na području Moslavačkog vinogorja provodio se monitoring američkog cvrčka na 7 lokaliteta (na području Volodera, Popovače, Mramor brda-Repušnica te na području Kutine). Na svim je lokalitetima utvrđena njegova prisutnost. Radi boljeg određivanja rokova za suzbijanje američkog cvrčka, važno je poznavati i njegovu biologiju.
Ovaj štetnik razvija samo jednu generaciju godišnje i gotovo je monofagna vrsta koja se potpuno razvija na vinovoj lozi. Odrasli kukci su relativno male veličine (prosječno 0,5 cm). Prezimljuju u stadiju jajeta odloženog u koru dvogodišnje rozgve. Prve ličinke iz jajeta izlaze sredinom svibnja i u početku se zadržavaju na naličju lišća na mladicama u donjoj zoni trsa. Hrane se sisanjem biljnog soka iz floema biljke. Ličinke prolaze kroz 5 razvojna stadija i svaki traje 10 dana. Odrasli oblici javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju na lozi do kraja rujna. Nakon oplodnje, ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnje rozgve. Ličinke i odrasli kukci prenose fitoplazmu na perzistentan način tj. moraju se hraniti sisanjem biljnih sokova na zaraženom čokotu barem 4-8 dana, a tek nakon 28-35 dana sposobni su širiti bolest na zdrave čokote.
Slika 1. američki cvrčak (Scaphoideus titanus)
Zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest. Obavezne mjere njenog suzbijanja i sprječavanja širenja propisane su „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (Narodne novine 48/2018). Na području Moslavačkog vinogorja do sada nije potvrđena zlatna žutica vinove loze, ali s obzirom na prisutnost američkog cvrčka spomenuta naredba propisuje preventivne mjere u nezaraženom području koje su obavezne za sve posjednike vinograda, a obuhvaćaju slijedeće aktivnosti:
– sustavno pregledavati glavne biljke domaćine radi uočavanja moguće pojave simptoma koji
upućuju na zarazu štetnim organizmom
– redovito pratiti prisutnost vektora postavljanjem žutih ljepljivih ploča u matičnim nasadima i
rasadnicima vinove loze te
– suzbijati vektora ako se utvrdi njegova prisutnost u vinogradima, matičnim nasadima i
rasadnicima vinove loze
Program suzbijanja američkog cvrčka provodi se u najmanje dva tretiranja:
– prvo tretiranje obavlja se nakon cvatnje, prema preporučenim rokovima suzbijanja vektora,
ovisno o području
– drugo tretiranje obavlja se dva do tri tjedna nakon prvoga
– treće tretiranje obavlja se prema preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o
području, ili ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri ili više odraslih oblika vektora po jednoj
žutoj ljepljivoj ploči.
Za suzbijanje američkog cvrčka dopuštenje imaju insekticidi: Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5FL, Nurelle D, Chromorel D, Asset, Cythrin max i Reldan 22 EC. Pripravak Asset ima dopuštenje u ekološkoj proizvodnji.
Simptomi Zlatne žutice vinove loze
Simptomi žutica vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Fitoplazmama zaraženi trsovi pokazuju čitav niz simptoma.
Rubovi lišća počinju se uvijati prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, lisna plojka požuti kod bijelih, a pocrveni kod crvenih sorata vinove loze. Dijelovi lista nekrotiziraju. Lišće je uslijed nagomilavanja šećera krto pa se kod stiskanja rukom drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva.
Slika 3: Simptomi na lišću Slika 4: Simptomi na lišću
Patološke promjene vidljive su i na mladicama. Internodiji su skraćeni pa je lišće gušće raspoređeno. Odrvenjavanje mladica je poremećeno, tj. mladice potkraj ljeta ili početkom jeseni ne odrvenjavaju, već ostaju zelene i tijekom zime smrzavaju i propadnu.
Slika 5: Zaražena neodrvenjena i zdrava mladica Slika 6: Zaražen trs crvene sorte
Osim vinove loze domaćini fitoplazme mogu biti divlja pavitina i joha (česte sastojine šuma) što dodatno otežava kontrolu i suzbijanje.
Fitoplazme se šire sadnim materijalom i vektorima-prenosiocima. Prema dosadašnjim saznanjima fitoplazme se ne prenose rezidbom, tj. alatom.
Osnovne mjere suzbijanja fitoplazmi podrazumijevaju sadnju zdravstveno ispravnih loznih cjepova, uklanjanje zaraženih biljaka i suzbijanju vektora (prenositelja).
Radi dodatnih informacija ili sumnji na zarazu vinogradari se mogu obratiti Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi – Ured Kutina, Kneza Ljudevita Posavskog 27, tel.: 684-403.
Suzana Slovic, dipl. ing.
